Objašnjavajući glavne nalaze iz revidiranih financijskih izvješća ključnih operativnih kompanija Agrokora, a napose ispravke vrijednosti i smanjenje njihove bilance za 13,4 milijarde kuna, povjerenik Ante Ramljak rekao je kako je iz njih jasno samo da je računovodstveno utvrđeno mnogo nepravilnosti u smislu otklona od međunarodnih standarda.

“Ja danas neću govoriti o zakonitosti ili nezakonitosti. S konsolidiranim izvješćem Agrokora u ponedjeljak vidjet ćemo hoćemo li podnijeti i neke prijave”, rekao je. Danas će tako pokazati i konačni razmjer gubitaka i umanjenja bilance za koje se izglednijim smatra da će biti koju milijardu veće, a ne manje od utvrđenog na razini operativnih kompanija. Nalazi iz tih izvješća i izravnije adresiraju odgovornost na Ivicu Todorića kao tadašnjeg predsjednika Uprave, pa se očekuje da će to biti i uvod u kaznene prijave. Neka od pitanja na koja bi odgovore trebala pružita izvješće za krovno društvo i Grupu, a koja bi mogla poslužiti kao podloga za prijave protiv još uvijek nominalnog vlasnika koncerna, već su naznačena.

To su, primjerice, navodni skriveni tj. neprikazani troškovi na razini Agrokora d.d., za koje se tvrdi da su u nekoliko godina dosegnuli oko tri milijarde kuna. Ostaje vidjeti i je li se vrijednost udjela u Idei u Srbiji, koju je Konzum još 2014. bez naknade prenio na Mercator, nakon toga knjižila dvostruko (u obje kompanije).Kao moguću suspektnu stavku neslužbeni izvori vide i navodno prikazivanje jednog većeg zajma kao kvazi- equity. Kao i u slučaju precjenjivanja imovine, to se pripisuje manevrima u cilju premoštavanja problema slabe kapitalne podloge i (pre)velike razine zaduženosti. Računa se i da će se u priči o Agrokoru problematizirati i navodno ciljano precijenjene kupnje npr. zemljišta. Dakako, uz pretpostavku da je to bilo po nalogu samog Todorića. Lako je pretpostaviti da danas ne manjka neposrednih izvršitelja ili “pokajnika” koji će to i posvjedočiti, mada su možda takve navodne naloge provodili bez potpitanja poslodavcu koji ih izdašno nagrađuje.

A dok se kalkulira da bi se u smislu (ne)zakonitosti Todorića moglo, među ostalim, prozivati za proboj pravne osobnosti, on sam u subotu je ustvrdio kako otpise u revidiranim izvješćima operativnih kompanija smatra “najvećim dijelom neprihvatljivima, a neke i protuzakonitima”.