Gotovo tri mjeseca otkako je Tomislav Tomašević sjeo u fotelju gradonačelnika Zagreba, kompletirana je Uprava Zagrebačkog holdinga pa sad i formalno može krenuti veliko ‘pospremanje’.

Komunalnom tvrtkom u 100-postotnom vlasništvu Grada upravljat će peteročlana Uprava: uz predsjednika Nikolu Vukovića i Antu Samodola čija su direktna imenovanja naišla na kritike, na javnom natječaju izabrani su Ivan Novaković, Boris Sesar i Matija Subašić-Maras.

“Postupak za odabir novih članova Uprave ZG Holdinga je dovršen. Nas troje nakon 73 prijave i odabira kandidata za uži izbor, intervjuirali smo 15 kandidata i odlučili smo se za troje. Mandat im stupa na snagu u rujnu”, rekao je Tomašević. O Upravi odlučuje Skupština koju čine on kao prvi čovjek Grada te zamjenici – Danijela Dolenec i Luka Korlaet.

Ivan Novaković dolazi iz tvrtke DPS Renomia, češke podružnice brokera u osiguranju, no većinu karijere proveo je u Ini. Radio je kao direktor razvoja novih biznisa zadužen za izradu dugoročne strategije. Bio je na čelnim pozicijama Ininih kompanija STSI i ITR, a početak karijere započeo je u rent-a-car industriji nakon završenog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Diplomirani ekonomist Boris Sesar dolazi iz United grupe gdje je bio zadužen za poslovanje s poslovnim korisnicima s fokusom na B2B transformaciju. Prije toga bio je potpredsjednik za B2B konvergenciju u Deutsche Telekom Europe, a u HT-u je od 2012. do 2017. bio direktor prodaje SME segmenta.

Sesarov LinkedIn profil otkriva da je pasionirani triatlonac, suosnivač tvrtke Gampires te direktor i osnivač Ironcrewa. Na kraju – Matija Subašić-Maras bit će ključna osoba Holdinga za ljudske potencijale.

Iza nje je 6-godišnje iskustvo iz Croatije osiguranja koji je Adris godinama transformirao iz državne u privatnu kompaniju. Kao HR direktorica radila je u farmaceutskoj industriji – u Plivi i GlaxoSmithKlineu.

Činjenica da je odabrani trojac godinama radio u realnom sektoru trebala bi biti adut u ‘generalki’ kroničnoga gradskog gubitaša. ZG Holding je iz 2020. izašao s oko 305 milijuna kuna minusa (bez dugova prema bankama), a gubitak u 2019. iznosio je 1,3 milijarde kuna.