Proteklih nekoliko tjedana često se moglo čuti da turistička posezona ove godine izgleda solidno. Rujanskim turističkim brojkama prva se pohvalila gradska uprava Dubrovnika, ističući porast broja dolazaka za šest, a noćenja za pet posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

Dok se čekaju rujanski pokazatelji dolazaka i noćenja na razini cijele Hrvatske, podaci Porezne uprave o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji odražavaju razmjere dobara i usluga plaćenih gotovinom i karticama, već su dostupni. A oni već uobičajeno u rujnu još imaju i pečat turističke (po)sezone, odnosno turističke potrošnje.

Prema podacima za djelatnost pružanja usluga smještaja, poduzetnici obveznici fiskalizacije prošlog su mjeseca izdali sedam posto manje računa nego u istom mjesecu prošle godine, pri čemu je njihova vrijednost bila 303 milijuna eura ili 1,1 posto manje nego lani.

Istodobno, u ugostiteljstvu je i broj izdanih računa i njihova vrijednost bila veća u usporedbi s lanjskim rujnom. Na oko jedan posto više računa kod obveznika fiskalizacije u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića evidentirano je 490 milijuna eura prometa, što je za 40-ak milijuna ili 9,3 posto više nego lani.

Već promet od plaćanja
Kumulativna slika za prvih devet mjeseci potvrđuje da je tempo rasta fiskaliziranih prometa u prethodnim mjesecima bio bolji. U pružanju smještaja kroz fiskalne uređaje prošao je promet veći od 2,4 milijarde eura, što je 7,6 posto više nego do kraja rujna 2023., a toliko je povećanje vrijednosti ostvareno na tri posto više izdanih računa.

Slično vrijedi i za ugostiteljstvo, s tim da fiskalizirani prometi kafića, restorana i drugih oblika pripreme i usluživanja hrane i pića u sustavu fiskalizacije i dalje bilježe dvoznamenkaste stope rasta prometa.

U prvih devet mjeseci poduzetnici ih tih branša za svoje su usluge ispostavili šest posto više računa nego prošle godine, ali njihova vrijednost je bila pola milijarde eura ili 15 posto veća – ukupno 3,9 milijardi eura.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Osjetno veći postotni rast prijavljenog prometa negoli broja plaćanja hipotetski može djelomično odražavati i promjenu strukture potrošnje, ali razlika rasta ukupnog broja i iznosa računa većim je dijelom nedvojbeno posljedica viših cijena.

Uostalom, i podaci državnih statističara o inflaciji potvrđuju da su cijene usluga rasle više od ukupne inflacije, pri čemu se u okviru usluga rastom isticala upravo kategorija Hotela i restorana. I u nekim drugim djelatnostima fiskalizirani prometi imaju naglašen sezonski utjecaj. Među njima su, primjerice i taksi službe, koje i u prošlom mjesecu i kumulativno ove godine bilježe snažan međugodišnji rast.

Tako je u usporedbi s lanjskim rujnom prošli mjesec u toj branši izdano čak 27 posto više računa vrijednih 18,2 milijuna ili 28,3 posto više nego u rujnu 2023. Od početka godine, pak, taksi službe su na 16 posto više izdanih računa prijavile gotovo 25 posto veći promet – ukupno do kraja rujna 131,6 milijuna eura.

Snažan rast u trgovini
Turistička sezona, dakako, i za trgovce je vrijeme snažnog rasta prometa. Ukupno je u sektoru maloprodaje (bez motornih vozila), kao i u smještaju, u rujnu izdano nešto manje računa (-1%) nego lani, dok je od početka godine do kraja prošlog mjeseca broj računa u trgovini bio 1,7 posto veći.

Promet je pritom u godišnjim usporedbama porastao nešto manje od šest posto u rujnu, a u prvih devet mjeseci 10,3 posto, čime je ukupno dosegnuo gotovo 20 milijardi eura. Od toga su oko 40 posto ili 8,1 milijardu eura odradile fiskalne blagajne trgovačkih lanaca, odnosno tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem i duhanom.

One su prošlog mjeseca, doduše, zabilježile međugodišnji pad broja računa za četiri posto, uz isto toliki postotni rast prometa (na 922 milijuna eura). Kumulativno su pak ove godine na jedan posto manje izdanih računa ostavili 8,4 posto veći promet.

Na razini svih djelatnosti fiskalizirani promet u ovoj godini dosegnuo je s krajem rujna gotovo 34 milijarde eura, što je 11 posto ili 3,4 milijarde više nego lani. Taj rezultat ostvaren je na tri posto više plaćanja evidentiranih u sustavu fiskalizacije.