Najkasnije za pola godine trebao bi startati novi sustav plaćanja premija za osigurane depozite; rizičnije banke (i stambene štedionice) ubuduće će plaćati nešto veću premiju nego one s manjim stupnjem rizičnosti.

No, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) već do kraja godine mora uputiti zahtjev HNB-u za prethodnu suglasnost za metodologiju izračuna stupnja rizičnosti kreditnih institucija. Umnošku premijske osnovice (prosječan iznos osiguranih depozita u prethodnom tromjesečju) i premijske stope od 0,08 posto tromjesečno ili 0,32 posto godišnje ubuduće će se kao treća varijabla pridružiti i zbirna ocjena rizika. Ona je rezultanta pojedinačnih pokazatelja nekoliko kategorija rizika, s tim da će najveći ponder imati oni vezani uz kvalitetu imovine: udjel neprihodujućih kredita i njihovu pokrivenost rezervacijama.

Približno podjednaka težina dat će se pokazateljima vezanim uz kapital te likvidnost i izvore financiranja, a nešto manja indikatorima poslovnog modela i upravljanja (npr. povrata na aktivu) i udjelu neopterećene imovine u osiguranim depozitima. Novim zakonom o osiguranju depozita iz srpnja proširen je opseg osiguranja (za trgovačka društva i male lokalne jedinice). Prema podacima HNB-a, na kraju rujna osiguranih je depozita u bankama bilo gotovo 176 milijardi kuna. Zakonom je pak ciljana veličina Fonda za osiguranje depozita propisana na 2,5 posto ukupno osiguranih depozita.