O stanju ZL Rijeka raspravljalo je jučer i riječko Poglavarstvo s obzirom na to da je Grad Rijeka suvlasnik 10 posto zračne luke smještene na otoku Krku, te je suglasno da studija grupe autora o stanju, perspektivi s prijedlozima za poboljšanje rada ZL-a, posluži kao podloga za traženje državnog jamstva i suglasnosti za zaduženje Zračne Luke Rijeka d.o.o. u iznosi od 22 milijuna kuna kredita. O tome bi trebala raspravljati i skupština ZL na svome idućem zasjedanju koje se očekuje do kraja rujna. U zaključcima je spomenuto kako Grad Rijeka smatra da je navedeno kreditno zaduženje tek prva faza koja obuhvaća neophodna i minimalna ulaganja u Zračnu luku Rijeka, ali navedeni iznos od 22 milijuna ni izdaleka ne zadovoljava potrebe revitalizacije Zračne luke Rijeka u suvremeno prometno avionsko odredište, kao dio globalne mreže aviokompanija i zračnih luka. Za velik iskorak prema europskim i svjetskim aviodestinacijama Zračna luka Rijeka treba dokapitalizaciju strateških partnera koji su već pozicionirani na europskom i globalnom tržištu, te koji mogu znatnije uložiti u infrastrukturu i osigurati Zračnoj luci razvoj u smislu dobivanja novih poslovnih aranžmana. U tom cilju Poglavarstvo grada Rijeke predlaže skupštini društva da razradi strategiju dokapitalizacije društva, a u suradnji prometnog i turističkog sektora u okviru nadležnog Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Dokapitalizacijom društva dobili bi se višestruki pozitivni efekti u funkciji razvoja prometne infrastrukture, kao i u funkciji razvoja turizma na svim razinama – lokalnoj, regionalnoj i državnoj.

Na ovoljetnoj sjednici skupštine ZL Rijeka već se našao sličan prijedlog kada je bilo riječi o traženju jamstava za 28 milijuna kuna kredita nužnog za obnovu osnovne infrastrukture krčkog aerodroma, no ta je točka dnevnog reda bila zaobiđena uz objašnjenje da vlasnicima nije jasno što se time točno želi. U borbu za krčki aerodrom i njegovo nužno osuvremenjivanje uključio se i Grad Rijeka s obzirom na to da je Rijeka, koja se već razvila kao destinacija urbanog turizma kao takva, i te kako zanimljiva turistima koji dolaze u regiju avionskim prijevozom. Na jučerašnjoj sjednici Poglavarstva bili su pomoćnik ministra za zračni promet Damir Vince, te direktor ZL Rijeka Marijo Pašćenko. Riječki gradonačelnik zapitao se koji je razlog da većinski vlasnik ZL Rijeka, država, ne ulaže u riječku zračnu luku ni lipe. Vidljivo je da je u protekle dvije godine u Zračnu luku Zadar država investirala čak 36 milijuna kuna, argumentira Obersnel, dok je u riječki aerodrom u sedam godina investirano svega 11 milijuna kuna. Pomoćnik ministra Vince rekao je da je resorno ministarstvo svega jedan zahtjev za dodjelu novaca iz državnog proračuna zaprimilo od krčkog aerodroma, pokušavajući time opravdati nesrazmjer u raspodjeli financija za razvoj i unapređenje infrastruktura državnih zračnih luka. No poslije upitan od novinara koji je razlog da je samo jedan zahtjev upućen u Ministarstvo za dodjelu financijske pomoći, direktor Pašćenko objasnio je da je za svaki zahtjev nužna izrada projektne dokumentacije, koju treba posebno platiti a ZL Rijeka za to – nema novaca. Rijeka će se na idućoj sjednici skupštine ZL Rijeka zalagati da se dodjele jamstva.