OPATIJA – Situacija s balastnim vodama se pogoršava i cilj je održati Jadran čist barem na sadašnjoj razini, istaknuo je Mario Babić, pomoćnik ministra za pomorski promet, pomorsko dobro i luke na jučer započetom sastanku mješovite hrvatsko-slovensko-talijanske komisije za zaštitu Jadranskog mora i obalnih područja u Opatiji. Maja Markovčić-Kostelac iz ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka naglasila je da Jadran treba proglasiti posebno zaštićenim područjem. Nadzor balastnih voda u Hrvatskoj započeo je 1. siječnja 2005. godine u lučkim upravama na Jadranu. Podaci Lučke uprave Rijeka pokazuju kako su na ovom području 2005. godine brodovi iskrcali 896.440 kubika balastnih voda, što iznosi 49 posto svih balastnih voda u hrvatskom Jadranu. Zatim slijedi područje Šibenika sa 346.428 kubika ili 19 posto, zatim Pula 200.908 kubika ili 11 posto pa Ploče sa 10 posto, Split 9 posto i Zadar sa 2 posto. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka u svom godišnjem izvješću o balastnim vodama naglašava problem prijenosa marinskih vrsta iz jednog eko-sustava u drugi. Ispuštanje balastnih voda u novu sredinu može nanijeti ozbiljnu štetu prirodi i utjecati na ekonomske djelatnosti među kojima su ribarstvo, školjkarstvo, a može štetiti i zdravlju ljudi. Zbog toga je u studenom 1997. godine Međunarodna pomorska organizacija (IMO) donijela smjernice za kontrolu i upravljanje balastnim vodama za smanjenje prijevoza nepoželjnih morskih organizama i patogena, te je 14. veljače 2004. godine donijeta međunarodna Konvencija o kontroli i gospodarenju balastnim vodama i sedimentu s brodova. Dubravka Lulić-Krivić iz Ministarstva mora istaknula je veliki problem prijave balastnih voda u Šibeniku, koji je uzrokovan tjednim prijevozom kamena iz Šibenika za Veneciju. Predsjedajući Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša zaključio je kako delegacije iz Slovenije, Italije i Hrvatske imaju jasan cilj, a to je zaštita Jadranskog mora.