Ministar gospodarstva Darko Horvat nedavno je ustvrdio u jednom intervjuu da nema problema s realizacijom programa za spašavanjem Petrokemije i naglasio kako će u tom procesu uz Inu, PPD i Janaf sudjelovati i sva četiri mirovinska fonda.

Tom konstatacijom donekle je potvrdio nagađanja kako je realizacija postupka za restrukturiranje kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva zapela zbog nezadovoljstva mirovinaca najavljenim planom reforme mirovinskog sustava koju je osmislio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. 

Najranije u rujnu
Naravno da su to čelnici mirovinskih fondova iskoristili u pregovorima oko usuglašavanja međudioničarskog ugovora, na kojemu se još radi. Kako se u međuvremenu "smirilo" ministra Pavića i odgodilo razgovore o novoj mirovinskoj reformi, smanjene su napetosti u odnosima s mirovincima, te se očekuje da će oni na koncu ipak sudjelovati kako je bilo i zamišljeno, da pridonesu s ukupno 100 milijuna kuna.

U tom paketu AZ, Raiffeisen, PBZ/CO te Erste Plavi, participirao bi sukladno svojoj tržišnoj veličini. Iako zbog osiguranja likvidnosti iz Kutine požuruju cijeli postupak, on se odvija sporo, ne samo zbog pregovora s mirovincima. Kada se i zaključi ugovor među partnerima, treba dobiti odobrenje od Vlade, a čeka se još i odobrenja nadležnih institucija za kontrolu tržišnog natjecanja u EU i susjednim zemljama u kojima posluju dva glavna partnera u ovom procesu PPD i Ina. Odrade li se uspješno ova "papirološka" podloga, uprava će po svemu sudeći najranije u rujnu pristupiti objavi javnog poziva za izdavanje novih dionica u novcu i prikupljanje 450 milijuna kuna.

S uspjehom tog postupka knjigovodstveno će biti realizirane i ranije faze transakcije predviđene već usvojenim odlukama skupštine – najprije povećanje temeljnog kapitala ulozima u pravima s 42,9 na 492,9 milijuna kuna, a potom smanjenje za 392,6 milijuna kuna za pokriće gubitaka iz 2017. i projiciranih gubitaka u prvom polugodištu 2018., te na koncu dokapitalizacija od 450 milijuna kuna u novcu. Uspije li ova kombinacija, Petrokemija bi prema prezentaciji za investitore nešto više od polovice iskoristila za investicije, a po 100 milijuna kuna za obrtna sredstva i unaprjeđenje tržišta. 

Godišnji efekt 80 mil. kuna
Što se ulaganja tiče, u modernizaciju pogona amonijaka planirano je do 2022. investirati 175 milijuna kuna, a do 2021. u pogon UREA 112 milijuna, a uz smanjenje utroška plina procijenjeni godišnji efekt bi bio oko 80 milijuna kuna. S dokapitalizacijom očekuju i dobiti povoljniju i jaču kapitalnu strukturu i smanjenje rizika, a time i otvoriti pregovore s bankama oko refinanciranja postojećih nepovoljnih kredita.

Zbog negativnog kapitala Petrokemija ima kredite po stopi od 6 posto i nada se da će ih nakon ulaska novih vlasnika prepoloviti, a što bi na godišnjoj razini trebalo smanjiti trošak za oko milijun kuna. Predviđen je i reprogram duga dobavljačima plina (uz PPD i Inu manji iznos ima i HEP), a model pretpostavlja da se 466 mil. kuna otplaćuje kroz pet godina. I dobavljači plina smanjit će Petrokemiji trošak kamata, koji je danas po zajmovima s dobavljačima 6 i 9 posto. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’