Ekonomija je u drugom tromjesečju porasla 16,1 posto na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku. Premda iz DZS-a ističu da je to prvi rast nakon četiri kvartala pada, ujedno najveći od 2016., treba uzeti u obzir da se performans gospodarstva uspoređuje s istim razdobljem lani tijekom kojeg je trajao proljetni ‘lockdown’. Tada je, podsjetimo, pad BDP-a dosegnuo rekordnih 14,4 posto što ilustrira koliki su razmjeri efekta niske baze. 

Dok je prema sezonski prilagođenim podacima, gospodarstvo u drugom kvartalu bilježi rast na godišnjoj razini, kvartalnoj razini BDP je u minusu za 0,2 posto.

Rast BDP-a u drugom tromjesečju prvi je nakon četiri kvartala kontinuiranog pada zbog pandemije i njeznih posljedica. Na razini cijele 2020. ekonomija pala 8 posto, što je jedan od najvećih minusa u cijeloj Europskoj uniji.

Rast gospodarstva u razdoblju od travnja do kraja lipnja posljedica je povećanja svih sastavnica BDP-a, očekivano najviše osobne potrošnje. Potrošnja kućanstava rasla je 14 posto u usporedbi s 0,3 posto minusa u prethodnom kvartalu. Izvoz roba i usluga bilježi skok 40,9 posto na godišnjoj razini; pri čemu je izvoz roba bio veći za 35,2 posto, a usluga 56,3 posto na krilima dobre predsezone. 

Skok je zabilježio i uvoz roba i usluga, za 30,3 posto. Uvoz roba porasla je 30,5 posto, a usluga 28,9 posto. Od ostalih sastavnica BDP-a, bruto investicije u fiksni kapital porasle su 18,3 posto na godišnjoj razini, a a državna potrošnja 4 posto.