Hrvatska poljoprivredna ostvarila je u 2016. rekordne rezultate u biljnoj proizvodnji, pri čemu su posebno rekordi napravljeni u proizvodnji graška, limuna, uljarica i šećerne repe.

Podaci DZS-a pokazuju da su dobre klimatske prilike prošle godine utjecale na visoke prinose kod gotovo svih usjeva, dok je nešto lošije bilo u voćarstvu zbog lanjskog mraza. Najveći rast površine, od gotovo 46 posto u usporedbi s 2015., bilježe suhe mahunarke, što je povećanje od gotovo 1019 hektara. Porasle su i površine pod rasadnicima te svježim povrćem i jagodama. Uljana repica rodila je najviše u posljednjih 26 godina, dok je i šećerna repa zabilježila najveći prirod po hektaru od 1990. Kod repice je ostvaren prinos veći za gotovo 100%, dok je kod ječma plus 36 posto, a pšenice gotovo 27 posto. Prinos po hektaru repice je bio gotovo pola tone veći, dok se prirod kukuruza povećao za 2000 kilograma. Prirodi ječma i pšenice povećali su se za 300 kilograma po hektaru, a šećerna repa je ostvarila rast od 21 tone.

Povećani su i prinosi soje za 900 kilograma, lucerne za 2000 kilograma i silažnog kukuruza za 5800 kilograma. Prirod krumpira po hektaru povećao se za 2700 kilograma. Rast proizvodnje uljarica, posebice repice i soje, dogodio se nakon što smo ušli u projekt Dunav Soja, koji provode podunavske zemlje, od Austrije, preko Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Srbije i dr., koje su se okrenuli proizvodnji NON-GMO soje koja je sve traženija na svjetskom tržištu. Soja je danas glavna hrana u svijetu, koristi se u razne svrhe i kod prerade može biti iskorištena i do 100 %. "U kratkom roku smo utrostručili proizvodnju, otkupna cijena je dobra i kreće se čak do 2,45 kune za kilogram, a došli smo do sjetve od oko 85.000 ha što je izuzetno dobro. Soja ima kupca i potražnja na globalno tržištu za njom velika", kaže Ernest Nad iz Županijske komore Osijek.

Dodaje kako je pomak učinjen i kod uljane repice, koja ima tržište i neograničenu potražnju,  zbog proizvodnje ulja, stočne hrane i u korištenju u proizvodnji alternativnih izvora energije, farmaceutskoj i drugim industrijama. U proizvodnji povrća i voća bilo je oscilacija kod pojedinih proizvodnji. Jagoda bilježi jednu od rekordnih proizvodnji u posljednjih 26 godina i to gotovo 928 tona u usporedbi s 2015. Povećana je i proizvodnja mandarina za 16.466 tona, mrkve za 6636 tona, lubenica za 4197 tona, paprike za 3409 tona, graha za 1156 tona, višanja za 1826 tona, dinja za 915 tona i poriluka za 273 tona. Kod limuna je u odnosu na godinu ranije zabilježen rast od 124 posto, a proizvedeno ga je 571 tona. Pod utjecajem nove politike hektari pod ugarima (zemljom koja se "odmara od proizvodnje") prepolovljeni su. Pod ugarima je bilo 15.924 ha, što je i dalje dosta visokih oko dva posto svih ukupnih površina, ali ipak manje nego 33.725 ha iz 2015. godine.