Projekt rekategorizacije privatnog smještaja i poticanja ulaganja putem kredita HBOR-a, koji najavljuje Ministarstvo turizma, u suprotnosti je s aktualnim strateškim dokumentima razvoja privatnog smještaja, a njegova provedba uz retroaktivnu primjenu propisa u ilegalu bi odvela brojne mikropoduzetnike u turizmu.

Upozoravaju na to iz Zajednice obiteljskog smještaja Hrvatske gospodarske komore, uz napomenu da zagovaraju ulaganje u obiteljski smještaj, no u sasvim drukčijem smjeru kojim se uostalom već naveliko gazi. Bivši ministar Anton Kliman pokrenuo je inicijativu, a Gari Cappelli najavio nastavak razvoja projekta rekategorizacije smještajnih objekata u domaćinstvu koja bi bila obvezna pogotovo za one koji su kategorizaciju obavili davno. Oni koji bi se odlučili na ulaganje kojim bi podigli razinu kvalitete i broj zvjezdica, imali bi pravo na povoljne HBOR-ove kredite uz uvjet da u određenoj mjeri koriste domaće dobavljače.

Kako doznajemo, korisnici bi imali pravo na najmanje 20 tisuća, a najviše 200 tisuća kuna kredita, uz godišnju kamatu od najmanje 4% te rok otplate od osam godina. Cilj je podizanje i održanje kvalitete obiteljskog smještaja, djelomice po uzoru na obvezu rekategorizacije koju imaju hoteli. U Ministarstvu pritom nisu imali u planu mijenjati postojeće kriterije za dobivanje kategorizacije. Projekt je trebao krenuti već od ove jeseni, no omeo ih je pad Vlade, a čim su shvatili da ga Cappelli kani nastaviti, iznajmljivači su skočili na zadnje noge, o čemu se raspravljalo i prošlog tjedna na Forumu obiteljskog smještaja u organizaciji HGK u Zadru.

"Nekome je promaklo da je čitava ideja rekategorizacije u suprotnosti s rješenjima Nacionalnog programa unapređenja obiteljskog smještaja, dokumenta nastalog na temelju Strategije turizma do 2020. godine. Nacionalni program predviđa upravo suprotno od ovoga, odnosno upravo deregulaciju zakonskog okvira, nove minimalne uvjete i kriterije kategorizacije, poticanje kreativnosti i autentičnosti, ali i novi sustav certificiranja obiteljskog smještaja koji je posve različit od hotelskog, a danas mora udovoljavati istim minimalnim uvjetima", pojašnjava Nedo Pinezić iz HGK.  Dodaje da se na temelju Nacionalnog programa u zadnje tri godine provode sve njihove radionice za obiteljski smještaj, osnivaju nove tvrtke za razvoj lokalnih brendova.

Naime, u 2013. godini Ministarstvo turizma je u suradnji s HGK i HTZ-om pokrenulo osnivanje lokalnih strukovnih organizacija obiteljskog smještaja, a na nekim dijelovima već su uspostavljeni brendovi obiteljskog smještaja (Domus Bonus Istra, Kvarner Family). Uz zadržavanje postojećih minimalnih uvjeta, a to se dijelom odnosi na prostorne gabarite, u Komori ističu da najavljeni maksimalni iznos kredita od 200 tisuća kuna ne bi bio dovoljan poduzetnicima koji su svoje objekte kategorizirali ranijih godina.

"To ne bi bilo dovoljno za rušenje i prekrajanje zidova samo da se retroaktivno udovolji aktualnim pravilnicima u rekategorizaciji. To pogotovo nema smisla kod brojnih objekata u koje se godinama ulagalo, što im je povećalo prihod i produljilo sezonu", kaže Pinezić. Podsjeća kako se radi o ulaganjima s ciljem udovoljavanja različitim potrebama gostiju te podbrendiranja koje traži tržište (pet friendly, biking, smještaj za osobe s posebnim potrebama…).