Kako bi se smanjili troškovi liječenja u inozemstvu, ali i riješio problem nedostatka liječnika specijalista, koji je u Hrvatskoj sve ozbiljniji, ministri zdravlja Hrvatske, Slovenije i Srbije razmatraju ideju regionalne suradnje liječnika, koja bi zbog većeg "tržišta" ujedno osigurala rast kvalitete pojedinih liječničkih struka.

Regionalna suradnja nije novost, a između Srbije i Hrvatske od prošle godine primjenjuje se u transplantacijskoj medicini, i to sukladno memorandumu koji podrazumijeva znatno širu suradnju. Ideja je tim zanimljivija kad je poznato da, za razliku od Hrvatske, ali i dobrog dijela Europe, i Slovenija i Srbija imaju višak liječnika specijalista. Nedostatak liječnika globalni je problem, a Hrvatska liječnička komora još od 2006. upozorava na nedostatak liječnika u Hrvatskoj i na opasnost da će se to pogoršati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

"To sad možemo potkrijepiti i podacima da je čak 791 liječnik od 1. srpnja prošle godine do 31. listopada ove godine zatražio potvrdu za odlazak na rad u inozemstvo. Razlog odlaska hrvatskih liječnika nisu samo plaće, liječnici odlaze u potrazi za boljim uvjetima rada i života, kao i zbog činjenice da u Hrvatskoj svoje znanje i kompetencije ne mogu na adekvatan način staviti u službu pacijenata, najvećim dijelom zbog nedostatka opreme i tehnologije", ističe Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK), uz napomenu da upravo zbog visokih kompetencija i znanja liječnike školovane u Hrvatskoj primaju na rad u zemlje diljem Europe.

Nedostaje nam kirurga
Iako statistika pokazuje da broj zdravstvenih radnika stalno raste, Hrvatska još nije dosegnula europski prosjek od 320 liječnika na 100.000 stanovnika, on trenutačno iznosi 281 doktor medicine na 100.000 stanovnika.Prema statističkom ljetopisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sustavu zdravstva RH potkraj 2013. godine bilo je stalno zaposleno oko 57 tisuća zdravstvenih radnika, od čega je 17,4 posto liječnika, a oko 60 posto liječnika radi u bolnicama. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti lani je radilo 2579 liječnika, od toga 1581 specijalist, a 1136 su specijalisti opće/obiteljske medicine.

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, u Hrvatskoj trenutačno radi 10.410 liječnika specijalista, od toga 5534 u bolnicama. Početkom ove godine u našem zdravstvu radilo je 674 specijalista opće kirurgije, 75 neurokirurga, 364 ginekologa, 566 radiologa te 489 anesteziologa. Statistike Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da Hrvatska zaostaje posebno po broju specijalista kirurških grana. Austrija je, primjerice, 2011. godine imala gotovo 90 kirurga na 100.000 stanovnika, dok ih je u Hrvatskoj bilo ni 55. Doduše, iako smo iste godine imali znatno više pedijatara na 100 tisuća stanovnika (17) od Njemačke (jedva 12), u Sloveniji ih je bilo 24, a europski je prosjek bio 22 pedijatra na 100 tisuća stanovnika. Po broju doktora opće prakse bili smo iznad europskoga prosjeka, kao i po broju ginekologa (16,52), iako smo ih imali znatno više nego Britanci (11,52). 

U Srbiji nezaposleni
Iako se svojedobno baratalo brojkom od oko tisuću specijalista koji nedostaju Hrvatskoj, Hrvatska liječnička komora nema točne podatke o nedostatku liječnika po specijalnostima.  Istodobno, srpski ministar zdravstva Zlatibor Lončar izjavio je nekoliko puta da Srbija obrazuje više liječnika nego što je potrebno, zbog čega je na tržištu rada puno nezaposlenih mladih doktora. Planiraju izraditi analizu po svim zdravstvenim ustanovama kako bi utvrdili točan broj zaposlenih liječnika, kao i onih koji će ići u mirovinu. Samo Fakin, ravnatelj Slovenskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, tvrdi da je nedostatak liječnika relativan pojam. Sve je, ističe, stvar organizacije. Fakin za Poslovni dnevnik objašnjava zbog čega se i kako mogu udružiti liječničke snage na razini triju država. "Slovenija ima oko 400 liječnika specijalista na zavodu za zapošljavanje. Tvrdim da imamo previše liječnika, iako će strukovne komore reći suprotno.

Unatoč tome, kao i Hrvatska i Srbija, imamo pitanje visokih troškova liječenja u inozemstvu, i to se uglavnom odnosi na specijalističke usluge koje smo prisiljeni 'kupovati' vani jer nismo dosegnuli kritičnu masu liječničkih timova i pojedinih zahvata. Primjer su operacije srca kod djece. Za dobar liječnički tim potrebno je izvesti 400 operacija godišnje, a to se može postići samo na više od osam milijuna stanovnika, što bi se postiglo udruživanjem snaga na razini triju država i o tome razgovaramo", kaže Fakin. Što o tome misle u hrvatskom Ministarstvu zdravstva, iz kabineta ministra Siniše Varge nisu nam odgovorili. Prema podacima HZZO-a, za liječenje hrvatskih osiguranika u inozemstvu u prethodne dvije godine izdvojeno je po 60 milijuna kuna. 

Kako do održiva sustava
Memorandum o suradnji u području zdravstva i medicine između Srbije i Hrvatske, potpisan prošloga ljeta, uključuje razmjenu znanja i stručnjaka u transplantacijskoj medicini. Ostala područja su suradnja između fakulteta, komora i zdravstvenih ustanova, suradnja u području stručnog usavršavanja, izradi zdravstvenih smjernica i standarda, u programima prevencije i ranog otkrivanja karcinoma i slično. Tadašnji ministar zdravlja Rajko Ostojić prilikom potpisivanja memoranduma ocijenio je kako postoji niz stvari koje srpski i hrvatski liječnici mogu naučiti jedni od drugih. Na nekima već surađuju: od programa prevencije do razmjene iskustava i znanja u kliničkoj praksi i financiranja u zdravstvenom sustavu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Tko želi raditi u Hrvatskoj

Zahtjev podnijelo 115 liječnika 
Od 1.srpnja do kraja 2013. Hrvatska liječnička komora zaprimila je 25 zahtjeva, a tijekom 2014. još 90 zahtjeva liječnika koji žele raditi u Hrvatskoj, što je ukupno 115 predmeta koji su u obradi ili već završeni. U Komori napominju da je razvidna tendencija porasta broja predmeta, a broj upita stranaka koje žele dostaviti svoje dokumente i zahtjeve dostiže nekoliko stotina i dolazi iz raznih krajeva, čak s raznih kontinenata. 

U Hrvatsku bi i stariji specijalisti
Od navedenoga broja zaprimljenih prijava liječnika gotovo polovica su hrvatski državljani, 14 zahtjeva došlo je iz BiH, iz Srbije je rad u Hrvatskoj zatražilo 10 liječnika, njih sedam je iz Makedonije, jednako toliko iz Rusije. Zanimljivo, samo pet posto zahtjeva došlo je od državljana članica EU, što je razumljivo s obzirom na razlike u uvjetima rada. U Komori napominju kako se, iako su isprva među podnositeljima zahtjeva bili uglavnom mladi liječnici u dobi do 30 godina i bez specijalizacije, trend polako mijenja, pa sad zahtjeve podnose i stariji liječnici specijalisti koji žele doći raditi u Hrvatsku.