Gradovi će u okviru inicijative EU City Facility koja starta 1. ožujka 2020. godine za pripremu projekata odnosno razvoj investicijskih koncepata moći dobiti do 60 tisuća eura tehničke pomoći. Domac očekuje da će prvi natječaji biti raspisani tijekom godine i da će se ostvariti 10 do 12 projekata.

Najavio je i program H2020 kojim će se također od ožujka iduće godine financirati tehnička pomoć investicijskih projekata vrijednih između sedam i 50 milijuna eura kao i program Elena namijenjen financiranju tehničke pomoći za pripremu ulaganja u projekte zelene energije, čistog transporta i energetske učinkovitosti vrijedne više od 30 milijuna eura.

Gradovi će u okviru inicijative EU City Facility koja starta 1. ožujka 2020. godine za pripremu projekata odnosno razvoj investicijskih koncepata moći dobiti do 60 tisuća eura tehničke pomoći. Domac očekuje da će prvi natječaji biti raspisani tijekom godine i da će se ostvariti 10 do 12 projekata.

Najavio je i program H2020 kojim će se također od ožujka iduće godine financirati tehnička pomoć investicijskih projekata vrijednih između sedam i 50 milijuna eura kao i program Elena namijenjen financiranju tehničke pomoći za pripremu ulaganja u projekte zelene energije, čistog transporta i energetske učinkovitosti vrijedne više od 30 milijuna eura.

Novi mehanizmi predstavljeni su na panelu uoči okruglog stola na temu razvoja i brendiranja hrvatskih održivih gradova na kojem je gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel otvorio pitanje financiranja projekata gradova kreditima HBOR-a, skupljih od onih komercijalnih banaka.

Gordan Kuvek, direktor HBOR-ovog sektora kreditiranja odgovorio je da je konjuktura na tržištu trenutno takva da komercijalne banke mogu plasirati povoljnije kredite i ustvrdio da bi HBOR-ove kredite država, kada bi bila ekonomski snažnija, mogla učiniti itekako povoljnijima subvencionirajući HBOR-ovu kamatu. Novosel mu je na to replicirao kako bi se moglo možda razmisliti da se poticaji kroz sustav subvencija zamijene poticajima kroz sustav poreznog rasterećenja.

Na okruglom stolu kojim je moderirala Ivana Belić iz REGEA-e sudjelovali su još gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i Sandra Horvat s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dok je na panelu Zoran Kordić, predsjednik Zelene energetske zadruge, predstavio održive projekte koje provode u suradnji s građanima i Gradom Križevcima, a Božo Skoko sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti video vezom iz Zagreba govorio o brendiranju uspješnih gradova.

Energetska tranzicija postaje ključna tema ne samo na razini EU, već na razini cijelog svijeta. Održivi život postao je imperativ. Energetska tranzicija osigurava održivost, štiti prirodu i okoliš, odnosno sva bogatstva kojih u Hrvatskoj zaista ne nedostaje. Energetska tranzicija donosi i jednu ogromnu prednost – ona pomiruje nepomirljivo. S jedne strane čini turizam održivim, a s druge strane privlači investicije. Ono što se u praksi obično isključuje, energetska tranzicija spaja. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost