Prijedlog ovogodišnjeg proračuna s kojim Vlada ide u Sabor došao je samo dva-tri tjedna nakon predstavljanja Smjernica za izradu proračuna, a razmjeri fiskalne prilagodbe već su u tom razdoblju osjetno razvodnjeni. Utoliko se projekcije za 2013. i 2014., koje je država zakonski obvezna davati uz proračun za tekuću godinu i kojima se trasira fiskalna i ekonomska politika u srednjem roku, mogu iščitavati tek kao okvir koji bi trebao zadovoljiti tempo prilagodbe zadan Zakonom o fiskalnoj odgovornosti. Iz tih je projekcija, naime, teško iščitati planirane reforme.

U prezentaciji kojom su u Banskim dvorima predstavljene i projekcije za iduće dvije godine samo se prihodnu stranu specificiraju trogodišnje odrednice na kojima počiva planirani rast prihoda s ovogodišnjih 109 milijardi na 115 milijardi kuna u 2014. To su “zakonske izmjene u poreznoj politici, daljnje prilagodbe zakonodavstva pravnoj stečevini EU te punopravno članstvo u EU od sredine iduće godine”. Za rashodnu stranu ne navodi se izrijekom na čemu se temelje planirani rashodi državnog proračuna koji bi nakon ovogodišnjih 119 milijardi kuna do 2014. trebali dosegnuti 122,6 milijardi. Planirani rashodi državnog proračuna za ovu godinu se umjesto 4,6 milijardi kuna, koliko je najavljeno smjernicama, smanjuju 3,4 milijarde. I to, međutim, zbog nekoliko rastućih stavki (npr. mirovine, kamate) zahtijeva na ostatku izdataka uštede između pet i šest milijardi. Njihovo ostvarenje je, prema ocjenama dijela analitičara, još uvijek dvojbeno pa mnogi već govore kako je ovo zapravo proračun za pet mjeseci. U međuvremenu će, kažu, Vlada vjerojatno morati presjeći neke neugodne odluke ne želi li izaći i iz manje ambicioznog plana smanjenja izdataka u odnosu na prve najave. “Sve uštede koje nisu utemeljene na rezanju postojećih prava su privremene i jalove”, kaže Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke. Neki analitičari u tom smislu navode kako je jedan od ne baš beznačajnih izvora proračunskih ušteda planiran osjetnim smanjenjem investicija državnog proračuna i izvanproračunskih fondova i njihovim seljenjem izvan proračuna, u nekoliko energetskih tvrtki. I kod projekcija gospodarskog rasta za iduće dvije godine, a Vlada ga planira na 1,5 i 2,5 posto, mnogi problem vide u precijenjenom rastu u ovoj godini (planirani rast BDP-a je 0,8 posto). Pritom se ističe i da zahvati u porezni sustav ipak nemaju neutralan efekt, već da se ove godine porezno opterećenje ipak povećava -među ostalim, zbog kasnije primjene planiranih poreznih rasterećenja). Rezultat toga mogao bi biti veći pad osobne potrošnje od predviđenih 0,3 posto, a time bi i njezin negativan doprinos BDP-u bio veći od -0,1 posto. Slično je i s projekcijama deficita državnog i općeg proračuna. MMF je nedavno, nakon redovnih konzultacija, procijenio da će se fiskalni deficit smanjiti za jedan postotni bod (s oko 5,5 na 4,5 posto BDP-a), a sličnog su mišljenja i domaći analitičari. Međutim, Vlada je pozivajući se na tzv. ESA metodologiju, za ovu godinu projicirala smanjenje sa 5,5 na 3,8 posto BDP-a, s tim da bi se već dogodine na razini opće države sveo na 3,3, a 2014. godine i ispod maastrichtskih tri posto, na 2,6 posto BDP-a. Zasad, međutim, još nisu razvidne reforme koje bi za dvije godine trebale time rezultirati.

Rashodovna strana

Manje za kamate i minimalno više za zaposlene
Vlada je za ovu godinu predvidjela povećanje financijskih rashoda (glavninu kojih čine kamate) na 8 milijardi kuna, odnosno samo tristotinjak više nego lani. Za iduću godinu pak predviđa smanjenje tih rashoda na 7 milijardi, a 2013. na 6,6. Koliko se pritom računa na utjecaj ulaska u EU na cijenu duga, teško je reći. A zasad je nepoznanica i kako se nakon ovogodišnjeg plana smanjenja rashoda za zaposlene za 1,5 milijardi, iduće godine namjerava te rashode povećati za samo 300 milijuna (1,4 posto), posebice s obzirom da po ugovorima slijedi rast osnovice plaća u javnom sektoru.