Iako Hrvatski sabor nije zatražio od Ustavnog suda da utvrdi je li referendumsko pitanje o braku u skladu s Ustavom, pravni stručnjaci i politolozi smatraju da bi taj sud koji je temeljni čuvar ustavnog poretka mogao intervenirati na vlastitu inicijativu i donijeti neobvezujuće mišljenje, ali bi, po nekima od njih, to bilo svjetonazorski obojano.

Premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović ranije je rekao da bi na referendumu glasao protiv definicije braka kao životne zajednice muškarca i žene, no njegova stranka do danas nije objasnila zbog čega nije zatražila mišljenje o ustavnosti pitanja.

Umjesto toga saborski Odbor za Ustav pokušao je predložiti raspisivanje referenduma o braku na kojem bi građani odlučili tek o pokretanju procesa ustavnih promjena, ali ne i o samoj promjeni Ustava. No, od te namjere je odustao nakon što je Ustavni sud upozorio Sabor da je potvrdan odgovor na referendumu obvezujuć.

Iako dosad nije bilo jasno zbog čega Sabor, u kojem SDP ima većinu, od Ustavnog suda nije zatražio da utvrdi je li referendumsko pitanje o braku u skladu s Ustavom, Nenad Stazić iz SDP-a danas je rekao da se Ustavni sud samoinicijativno oglasio o proceduri, ali ne i o samom pitanju zbog čega je po njegovu mišljenju očito kako stoji na stajalištu da je potrebno Ustavom "ograničiti prava jedne manjine".

Koprić i Cipek: Ustavni sud može samoinicijativno reagirati

Po mišljenju profesora sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i vanjskog člana Odbora za Ustav Ivana Koprića Ustavni sud ništa ne spriječava da intervenira na vlastitu inicijativu.

S njime se slaže i politolog Tihomir Cipek koji je Hini rekao da se Ustavnom sudu ne mora postaviti zahtjev da nešto spriječi, jer sam ima autonomiju da reagira ako smatra da je neko pitanje protuustavno.

Nasuprot njima HDZ-ov pravni stručnjak Vladimir Šeks tvrdi da Ustavni sud referendumsko pitanje, po Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, može ocijeniti jedino na zahtjev Sabora.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Koprić je, pak, u odgovoru Hini rekao kako smatra da ne samo da je moguće, nego je i dužnost Ustavnog suda da reagira ako smatra da sadržaj referendumskog pitanja nije u skladu s Ustavom.

"Takva obveza proizlazi iz odredbe članka 87. ustavnog zakona o Ustavnom sudu. I naravno, trebalo bi da takvu odluku, ako smatra da pitanje nije u skladu s Ustavom, donese prije održavanja, pa ako je ikako moguće i prije donošenja odluke o raspisivanju referenduma", kaže Koprić.

Barić; Ustavni sud može reagirati, ali bolje ne jer bi to bila politički obojena odluka

Predstojnica Katedre za Ustavno pravo s riječkog Pravnog fakulteta Sanja Barić smatra, pak, da Ustavni sud u pravilu nema to pravo, ali bi s obzirom na toliko dugačku trakavicu i ustavno nejasnu situaciju to ipak mogao učiniti. U zakonima, kaže ta profesorica, jasno stoji da Ustavni sud razmatra samo na zahtjev Sabora. No, drži da Ustavni sud uvijek može reagirati izvješćem ili upozorenjem koje ne bi bilo obvezujuće.

Objašnjavajući razloge zbog kojih bi Ustavni sud mogao reagirati, Barić je rekla da se Hrvatska zbog institucionalne sumnje predsjednika Sabora, Republike i obje nadležne pravobraniteljice našla u specifičnoj situaciji pa bi mogao donijeti neobvezujuće mišljenje o pitanju kako bi se otklonile nedoumice.

Profesorica ipak smatra kako ne bi bilo mudro da Ustavni sud samoinicijativno donosi mišljenje o ustavnosti referendumskog pitanja dok od njega to ne zatraži Sabor. Objasnila je da kad Ustavni sud sam reagira nema rok od trideset dana za donošenje mišljenja, kao u slučaju da je zahtijev uputio Sabor pa bi problem trebao razmatrati u hodu zbog čega postupak ne bi bio dovoljno ozbiljan.

"Mislim da oni zbog nedostatka vremena ne bi proveli ozbiljan postupak te da on ne bi bio dostatno pravno utemeljen nego, osobno, politički i svjetonazorski obojan", kazala je.

Smatra kako postoji pravna pretpostavka da bi pitanje bilo u skladu s Ustavom, no drži da bi to trebalo ispitati iz svih relevantnih kutova. Ugradnja te definicije po njoj je svakako politička diskriminacija.

Koprić: Imamo dosta militantnog ponašanja prema homoseksulanoj manjini

Koprić smatra da ako odredba o braku i uđe u Ustav, time se ne sprečava zakonodavca da regulira i istospolne ili kakve drugačije zajednice života koje su različite od tako definiranog braka i da tim zajednicama ne osigura onoliko elemenata koje se zakonom veže uz brak koliko želi.

No, po njemu su problematična obrazloženja i društvena situacija koja se razvila oko inicijative da se definicija braka unese u Ustav. "Tu imamo dosta militantnog ponašanja dijelova heteroseksualne većine naspram homoseksualne manjine. Tu se manjinu ocrnjava, sotonizira i pokušava na neki način stjerati na prisilnu identifikaciju, marginalizaciju pa možda i nešto gore od toga", kazao je Koprić Hini. To je opasno, necivilizacijski, retrogradno, rekao je.

Stvaranje takve atmosfere, drži, zasigurno nije u skladu s temeljnim načelima i vrijednostima ustavnog poretka pa bi i na to Ustavni sud također trebao obratiti pažnju.

Koprić pritom napominje da se Ustavni sud dosadašnjim upozorenjem postavio na stranu trenutačne političke većine, ali nije osudio pojave koje se razvijaju oko referendumskog postupka, koje itekako mogu utjecati na zakonitost postupka i njegove ishode.

Smatra da nije ni u sasvim pravnom smislu jasno krše li se unošenjem definicije braka u Ustav temeljna načela i vrijednosti ustavnog poretka.

"U neku ruku se traženjem posebne ustavne pozicije životne zajednice žene i muškarca diskriminira životnu zajednicu u kojoj su osobe istoga spola. No, takav način razmišljanja ipak traži malo dublju elaboraciju, a ne tek početnu i površnu ocjenu", rekao je. Drži da bi se takvoj elaboraciji trebao posvetiti Ustavni sud, ako doista želi dobro ustavnom poretku i društvu u cjelini.

Koprić ocjenjuje žalosnim da se u situaciji teške društvene, ekonomske i svake druge krize, koja hrvatsko društvo potresa već punih pet i više godina, čitavo društvo, ali doista svi, bavi pitanjem jesmo li u braku i što je brak, kao da smo se regresijom vratili u neki mračni srednji vijek u kojem se upravo spremamo spaliti vještice i vještace koji nisu u braku.

Još je tragičnije, smatra, što se kroz to pitanje reafirmira temeljnu političku i društvenu podjelu, koja ionako previše i preduboko razdvaja, a koja se baštini zadnjih šezdesetak godina. "Da nije tragično, bilo bi smiješno", kaže.

Cipek: definiciji braka kao zajednici muškarca i žene nije mjesto u Ustavu

Cipek drži da odredba o definiranju braka kao zajednice žene i muškarca ne pripada u Ustav, već je to stvar Obiteljskog zakona. Ocijenio je da je sukob oko zahtjeva inicijative "U ime obitelji" u Hrvatskoj doveo do sukoba dvaju suprostavljenih svjetonazora. Pogrešnim drži i mišljenja kako se ne smiju postavljati svjetonazorska pitanja, jer, kako je kazao, iza svakog zakona se krije neka vrsta svjetonazora.

Upitan krše li se referendumskim pitanjem ljudska prava, Cipek je rekao da to nije dobar argument.

"Tu se ne radi o ugrožavanju ljudskih prava, jer se i drugim zakonima mogu zaštititi ljudska prava, primjerice ljudi druge seksualne orijentacije", napomenuo je i dodao da to što bi brak bio definiran ovako ili onako ne znači da istospolni brak ne može biti drugačije definiran.

Smatra da bi kritika protivnika građanske inicijative "U ime obitelji", koja je pokrenula referendum, bila uvjerljivija da su išli na propitivanje nacrta Obiteljskog zakona, jer se u njemu rješavaju konkretna pitanja istospolnih zajednica. Podsjetio je i da je žestoke reakcije izazvao švicarski referendum na kojem se većina građana izjasnila za zabranu izgradnje minareta te su i u tom slučaju bile velike dileme krše li se time ljudska i religijska prava. "Švicarci su tada odgovorili da je u njihovoj zemlji i Družba Isusova bila zabranjena do 1970-ih godina, jer su je smatrali više političkom nego vjerskom organizacijom", naveo je.