Realne plaće u Europskoj uniji polako rastu, proizlazi iz novog Europskog izvješća o plaćama njemačke zaklade Hans Böckler koji prenosi Deutsche Welle.

No, dok će u svim zemljama Europske unije realne plaće rasti, u Hrvatskoj će one u tekućoj godini biti manje za 1,5 posto, navodi se u izvješću Instituta za ekonomiju i sociologiju (WSI) zaklade Hans Böckler, koja je bliska sindikatima. Kako se objašnjava u izvješću, riječ je o iznosima koji uz neto rast plaća uključuju i inflaciju. Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 5810 kuna. Prema navedenom izvješću, nominalne plaće u Hrvatskoj u ovoj bi godini trebale biti manje 1,4 posto od prošlogodišnjih.

Zanimljivo je da je u svim zemljama Europske unije u kojima je prošle godine zabilježen pad dohotka (a to su osim Hrvatske bile još Grčka, Portugal, Cipar, Poljska i Slovenija) ove godine zabilježen rast (u Poljskoj 2,5 posto, u Sloveniji 1,8 posto), s izuzetkom Hrvatske, gdje ekonomisti WSI-ja ne vide promjenu trenda. Za ovu godinu prognozira se rast realnih plaća na razini EU za 1,5 posto. U izvješću koje se temelji na podacima Europske komisije realne plaće su u jedanaest članica Europske unije od 2010. do 2015. bile u padu.

U devet zemalja rast je bio minimalan, ispod jedan posto. Sadašnji oporavak na EU razini autori izvješća ne povezuju s uspjesima sindikata u borbi za povećanje plaća, već isključivo s niskim stopama inflacije koja je odraz stroge politike štednje u većini članica Unije. Inflacija je, kako kaže Thorsten Schulten iz WSI-ja prilikom predstavljanja izvješća u Düsseldorfu, posljedica lošeg gospodarskog stanja u Europskoj uniji. "Polagani rast cijena jasan je simptom gospodarske slabosti kontinenta", kaže Schulten.

On smatra da će Europa iz ovog stanja izići tek kad se odustane od "isključive usredotočenosti na konkurentnost" te veća pažnja obrati na rast kupovne moći, odnosno unutarnje potrošnje. Za pad realnih primanja posljednjih godina stručnjaci iz WSI-ja, među ostalim, krive i činjenicu da mnogi poslodavci, s obzirom na visoke stope nezaposlenosti, rijetko plaćaju satnice iznad onih ugovorenih kolektivnim ugovorima.