Hrvatska je na dobrom putu da značajnije snižava registriranu stopu nezaposlenosti, no tempo pozitivnih trendova na tržištu rada uvelike ovisi o stopama gospodarskog rasta idućih godina, razini ulaganja te što će Vlada poduzeti u pogledu mijenjanja kvalifikacijske i obrazovne strukture dugotrajno nezaposlenih. Pozitivne trendove potvrđuju podatci Direkcije za ekonomska istaživanja Raiffeisen bank Austrije iz Zagreba, a njezin direktor Hrvoje Dolenec kaže kako bi stopa nezaposlenosti na kraju 2007. mogla iznositi oko 16 posto.

Pozitivni trendovi
“Velike investicije i ambicioznije stope gospodarskog rasta, koje preporučuje i Svjetska banka na razinu između 6 i 7 posto, povoljno bi se odrazile na brzinu smanjenja nezaposlenosti”, kaže Dolenec. Tako u analitičkom odijelu RBA ističu da je prosječnu stopa registrirane nezaposlenosti za 2006. iznosila 17 posto, a kažu da to predstavlja osjetnije smanjenje razine nezaposlenosti u odnosu na prethodne godine te određeno povećanje broja radnih mjesta. Naglašavaju nastavak prošlogodišnjih pozitivnih trendova na tržištu rada i tijekom početka ove godine te navode da se devetnaesti mjesec zaredom bilježi smanjenje broja nezaposlenih osoba na godišnjoj razini. “Rast zaposlenosti veći je u poduzećima nego u javnoj upravi pa to znači da je smanjenje nezaposlenosti posljedica gospodarskog rasta. S obzirom na golemi udio državnog sektora, teško je reći koliko smanjenju nezaposlenosti pridonosi državni poslovni sektor, a koliko privatni”, kaže Dolenec. Što se tiče prognoza, iako analitičari RBA očekuju da bi stopa nezaposlenosti nastavila padati u 2008. pa bi bila ispod 16 posto, upozoravaju na očekivani nastavak teškog zapošljavnja određenih segmanata radne snage. To se prvenstveno odnosi na nezaposlene osobe sa slabijim stupnjem obrazovanja i kvalifikacija.

Bolja struktura
Smanjenje nezaposlenosti predstavlja dobru vijest, komentira ravnatelj HUP-a Đuro Popijač, no povećane su potrebe privatnog sektora za novom radnom snagom koje se ne mogu zadovoljiti zbog neprilagođene obrazovne i kvalifikacijske strukture nezaposlenih. Popijač ukazuje i na loš omjer onih koji sudjeluju u svijetu rada i onih koji su priključeni na socijalnu pomoć, a sposobni su za rad. “Ako dođe do ozbiljnijeg gospodarskog rasta još će naglašeniji biti problem potreba za radnom snagom i nezapošljivosti onih koji i dosad teško pronalaze posao. Većina ljudi koji su dugotrajno nezaposleni u pravilu ništa ne čine za vlastito osposobljavanje za tržište rada koje treba radnu snagu pa u odnosu na europske zemlje slabo ulažu u vlastito obrazovanje i konkuretnost iako bi trebali postati spremni prihvaćati onaj posao koji se nudi i tamo gdje ga je moguće dobiti. Nastojat ćemo stoga postići dogovor sa socijalnim partnerima da se u novo radno zakonodavstvo ugrade rješenja koja će pojačati fleksibilnost radne snage, motivirati ljude da ulažu u vlastitu konkuretnost i veću sigurnost”, objašnjava Popijač. I Dolencu se čini da bi država trebala više ulagati u obrazovanje nezaposlenih te da je to važnije od uređenja minimalne plaće koja se odnosi samo na zaposlene. Tako bi se poboljšavala kvalifikacijska struktura što bi trajno nezaposlenima omogućilo zapošljavanje, zaključuje Dolenec.

U Hrvatskoj mnogo prikrivene zaposlenosti

Dolenec je skloniji stopi registrirane nezaposlenosti koja se mjeri prema ILO metodologiji, a zbog usporedivosti koriste je i sve zemlje EU. Prema toj metodi, stopa nezaposlenosti iznosila je u prvom pologudištu 2006. 11,8%. No, kaže da bi nakon što se objave podatci za drugu polovicu 2006. trebala iznositi 11,5% na godišnoj razini. ILO-va metodologija pokriva i crno tržište što pokazuje da ima mnogo prikrivene zaposlenosti, objašnjava Dolenec.