Na dan 9. listopada, u sustavu prisilne naplate Fine evidentirano je ukupno 306.724 aktivnih zaštićenih računa fizičkih osoba za 275.365 građana ovršenika.

No, od nastupanja posebnih okolnosti definiranih zakonskim izmjenama 18. travnja pa do tog dana u listopadu otvoreno je tek 5029 zaštićenih računa građana. Što to znači?

Izgleda da je dobar pokazatelj temeljem kojeg se može zaključiti da ne bi trebalo doći do porasta broja blokiranih (zaštićeni račun može se otvoriti i prije blokade, tj. čim ovršenik zna za ovrhu).

I dok stari dugovi dolaze na naplatu od ponedjeljka 19. listopada, još uvijek se ne može doznati kako će korona utjecati na one novijeg datuma, jer će oni u sustav ovrhe u pretežitom broju stići tek iduće godine.

Naime, uvriježeno je pravilo da najviše ovrhovoditelja prolazi kroz nekoliko krugova opomena svojim dužnicima, što znači da protekne između šest mjeseci i jedne godine u fazi dobrovoljnog ispunjenja obveze, nakon čega od ovrhovoditelja dolazi impuls kojim se pokreće sustav prisilne naplate.

Izostat će ‘tsunami’

Prilično je izvjesno da zbog ukupnosti određenih kretanja koja se odražavanju npr. kroz veliki broj moratorija na plaćanje kredita koje su banke odobrile građanima (oko 60.000), porast depozita građana u bankama, što je znak štednje te navedeni pokazatelj zaštićenih računa građana, uz veliki broj vladinih mjera za ublažavanje posljedica epidemije na život građana i poduzetnika, ovršni ‘tsunami’ neće nastupiti idućeg ponedjeljka.

Fina će tog dana, temeljem zadužnice, pravomoćnog sudskog rješenja ili neke druge osnove za plaćanje predane u Finu, naložiti banci da novčana sredstva s dužnikova računa prebaci vjerovniku, odnosno ovrhovoditelju.

Ako dužnik ima dovoljno novca na računu, banka će iznos duga prebaciti ovrhovoditelju u cijelosti i dug će biti plaćen. Dužnik dalje normalno raspolaže preostalim sredstvima na računu, navode iz Fine.

“Dužnici koji nemaju dovoljno sredstava na računima za otplatu duga trebaju otvoriti zaštićeni račun u Fini. Ona će naložiti banci otvaranje zaštićenog računa na koji će se uplaćivati tri četvtine dužnikovih primanja te druga zaštićena primanja, npr. naknada za bolovanje, dječji doplatak i slično…, koja se ne mogu ovršiti.

Četvrtina primanja koja se ovršuje će biti uplaćena na običan račun koji će banka potom proslijediti ovrhovoditelju. Ako dužnik, npr. ima plaću 4000 kuna, 1000 kuna banka prebacuje ovrhovoditelju, a 3000 kuna se uplaćuje na zaštićeni račun i dužnik može njima raspolagati”, poručuju.

Da se nastavilo 1. listopada…

Za nastupajuću fazu ‘otvaranja’ ovrha dosta je bitno kako će se postaviti građani kojima iz Fine savjetuju da putem servisa e-Građani u aplikaciji e-Blokade pogledaju je li netko predao osnovu za plaćanje temeljem koje ih očekuje ovrha, kako bi mogli, također putem e-Blokade aplikacije, besplatno otvoriti zaštićeni račun.

Takav račun ne samo da ovršenici mogu besplatno otvoriti putem e-Blokade, već tamo besplatno mogu vidjeti kome su dužni, koliki iznos te besplatno preuzeti svu dokumentaciju. Inače, Fina je zastala 18. travnja s provedbom ovrhe po osnovama za plaćanje za 235.000 potrošača, u iznosu od 16 milijardi kuna (6,3 mlrd. kamata), a da je 1. listopada nastavljena provedba ovrhe, broj blokiranih potrošača bio bi 232.000, za 17,7 milijardi kuna (6,6 mlrd. kamata).

Nadalje, za 48.640 ovršenika osnova za plaćanje je zaprimljena u Fini, ali dok se ne pokuša izvršenje i ne utvrdi ima li ovršenik dovoljno sredstava na računima za plaćanje duga, navode, ne može se znati koliko će biti blokiranih potrošača s danom 19. listopada. Utoliko, idućeg tjedna kreće razotkrivanje ovršne stvarnosti kad su posrijedi dugovi nastali prije korone, s definiranom križaljkom na dan 30. listopada.

“Međutim, iz broja zaprimljenih osnova u Fini i podatka o broju novih ovrha koje čekaju kod javnih bilježnika, proizlazi da nas očekuje jednak broj ovrha kao i prošle godine u istom razdoblju.

Kod Fine je u razdoblju travanj – rujan 2020. zaprimljeno 217.655 ovrha te se očekuje još 145.000 rješenja o ovrsi izdanih od javnih bilježnika – prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, kod javnih bilježnika je zaprimljeno oko 170.000 prijedloga, od kojih se očekuje da će postati pravomoćno njih oko 145.000, ili 85 posto”, zaključuju iz Financijske agencije.