O noćnom životu u Gradu Zagrebu prolilo se posljednjih godina puno tinte. Mnogi kritiziraju nedostatak kvalitetnih klupskih sadržaja, a na to se nadovezuju i promijenjene navike mlađih generacija koje ipak rjeđe izlaze. Dobri poznavatelji scene reći će da je dobar dio problema u tome što ljudi koji su otvarali klubove imaju najmanje veze s klupskom scenom. Osim toga, investicija u klubove i opremu iziskuje ogromne financijske izdatke tako da mnogi budu u startu obeshrabreni ući u takav rizik.
Fenomen tzv. noćne ekonomije nedavno je dobio i prvo hrvatsko znanstveno istraživanje koje su proveli znanstvenici Sanja Tišma, Iva Tolić Mandić i Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose te Mladen Kovačević. Istraživači su kombinirali analizu postojećih studija iz inozemstva s intervjuima vlasnika zagrebačkih koncertnih prostora. Koristeći SWOT analizu, identificirali su potencijale i izazove Zagreba kao koncertne destinacije – od prometnih gužvi i problema s bukom do prepoznatljivosti grada na glazbenoj karti regije. Ovo istraživanje prvi je put znanstveno analiziralo zagrebačku noćnu ekonomiju. Iz toga su proizašli i konkretni modeli upravljanja po uzoru na svjetske metropole, uključujući lokalne akcijske grupe i sustav “noćnoga gradonačelnika”.
Koncertni prostori i noćni klubovi nisu samo mjesta za zabavu, već i važne platforme za razvoj lokalnih glazbenika te kulturne i umjetničke scene, stoji u studiji. Vlasnici koncertnih prostora prepoznaju njihov značaj za jačanje urbanog identiteta i privlačenje publike. Klupska ponuda u Zagrebu možda se prorijedila, ali još nudi kvalitetu.
Klub Peti Kupe otvoren je 2022. godine, a vrlo brzo se etablirao kao jedno od ključnih mjesta zagrebačkoga noćnog života, ali i šire kulturne scene.
Peti Kupe poznat je po raznolikom glazbenom programu koji obuhvaća doslovno sve – od sofisticiranih jazz koncerata do energičnih techno setova, a njegov suvremen, minimalistički interijer savršeno se prilagođava atmosferi svakog događaja, stvarajući intimnu ili pak dinamičnu klupsku atmosferu koja privlači ljubitelje kvalitetne glazbe.
Tri stupa poslovanja
Poslovanje i djelovanje kluba temelji se na tri glavna stupa. Peti Kupe u prvome je redu poznat po svojoj elektroničkoj glazbenoj sceni. Ugostio je brojna svjetski poznata imena house i techno glazbe, ali redovito pruža platformu i domaćim DJ-ima. Osim elektroničke glazbe, klub ima raznolik program pa se tako u njemu održavaju i jazz, soul te funk večeri, čime privlači širu publiku. Opremljen je vrhunskim ozvučenjem, što posjetiteljima omogućava kvalitetno glazbeno iskustvo.
Peti Kupe nije samo noćni klub. Njegov rad obuhvaća i druge kulturne aktivnosti, poput izložbi, modnih događanja te raznih panela i diskusija. Zahvaljujući specifičnom interijeru, s visokim stropovima i industrijskim dizajnom, prostor se lako prilagođava različitim formatima. Cilj mu je biti mjesto susreta kreativaca, umjetnika i svih ljubitelja kulture.
Klub je smješten u revitaliziranom, atraktivnom prostoru i tako je pridonio oživljavanju tog dijela grada. Svojim djelovanjem Peti Kupe postao je važan dio urbane kulture Zagreba. Suradnjom s lokalnim umjetnicima i organizatorima događanja aktivno sudjeluje u oblikovanju gradske scene i promiče Zagreb kao dinamično središte. Tri su godine postojanja iza njih. Voditelj kluba Antonio Žuža ocjenjuje to razdoblje – uspješnim.
“Tri godine ocjenjujem kao vrlo uspješne. Prve dvije bile su i najzahtjevnije, ali donijele su važne lekcije i iskustvo. Treća godina dodatno je učvrstila našu poziciju i pomogla nam da se bolje usmjerimo. Zadovoljni smo razvojem kluba, a trenutačno smo fokusirani na novu fazu – dnevni dio poslovanja, kojem smo se ove godine posebno posvetili”, kaže Žuža, koji je i sam već godinama vrsni DJ, a u novije vrijeme i producent, za PD Vikend. U isto vrijeme, s globalne scene stižu vijesti o krizi “clubbinga” i zatvaranju klubova. I Klub Peti Kupe suočio se s izazovima.
“Suočavamo se s izazovima, ali bez odstupanja od vlastite vizije. U ovom poslu lako je podleći isključivo profitu, no, ako želite sačuvati identitet i prepoznatljivost, to nije održiv pristup. Ključ je u tome da publika doživi prostor kao mjesto s kojim se može poistovjetiti. Smatram da smo na dobrom putu prema tome. Problemi su brojni: rast cijena pića, režijskih troškova, inflacija, smanjena potrošnja publike, manjak dostupne radne snage, a dodatno nas je pogodila i zabrana pušenja u zatvorenim prostorima, što smatram vrlo lošim potezom u ovom trenutku. Nažalost, ‘clubbing’ često postaje prva meta kada se uvode restrikcije, iako su klubovi oduvijek bili prostori za opuštanje. Ne moramo slijepo pratiti što se radi u inozemstvu – važno je prilagoditi se kontekstu u kojem djelujemo i publici koju imamo, posebno ako se predstavljamo kao turistička destinacija”, jasan je Žuža.
Visoki troškovi
Kaže se da mlađe generacije sve manje izlaze, no to je tek jedan od urbanih mitova. Milenijalci jesu najbrojniji, ali ima i mladih koji prepoznaju kvalitetu.
“Ne bih rekao da mladi ne izlaze – izlaze, ali uz manji interes za sadržaj. Nedostaje im jasna motivacija; često biraju mjesto prema tome ‘gdje svi idu’, umjesto prema vlastitim afinitetima. Drugi problem je financijski. Cijene su porasle, a prosječni budžet mladih to teško prati. Mi se trudimo održati cijene prihvatljivima, ali troškovi programa, produkcije i marketinga su visoki i teško ih je uspoređivati s cijenama u kafićima, koji nemaju ni približno iste izdatke. Trenutačno je najveći dio publike u skupini milenijalaca, no sve je više mladih koji dolaze u klub i žele sudjelovati u našem radu. Ove godine zaprimili smo više od sto prijava za sezonski posao – to govori da interes postoji i da mladi prepoznaju potencijal”, otkriva Žuža. Pitanje svih pitanja je kako u takvim uvjetima privući publiku i prilagoditi klupski program. Ključ je u – sadržaju.
“Vodimo se idejom da publici ponudimo aktualan i svjež sadržaj, ali i ono za što osjećamo da im je potrebno. Pravi balans između te dvije stvari po meni je recept za uspjeh”, jasan je Žuža.
Izbor izvođača
U svemu tome važno je imati i jasne kriterije pri izboru izvođača jer upravo oni najčešće određuju smjer razvoja kluba.
“Osnovni kriterij je da nam se izvođač sviđa – i profesionalno i umjetnički. Zatim gledamo koliko odgovara publici i, na kraju, može li generirati interes i prodati ulaznice. Bez financijskog aspekta dugoročno nema održivosti, pa je važno uspostaviti ravnotežu između kreativnog i poslovnog. Mislim da smo u tome uspjeli i da nam upravo to donosi stabilnost”, otkriva Žuža. Peti kupe upravo je i stvorio reputaciju zbog multifunkcionalnosti prostora koji onda dopušta i najrazličitije vrste sadržaja.
“Naš prostor je multifunkcionalan. Osim klasičnih klupskih večeri i koncerata, organiziramo korporativne evente, konferencije, plesne radionice, filmske projekcije, kazališne predstave, rođendanske proslave, pa i snimanja reklama i setove za filmove. Imamo vlastitu tehničku podršku i opremu za većinu tih događanja. Ta prilagodljivost omogućuje nam da prostor maksimalno iskoristimo, ovisno o potrebama klijenata i programa”, otkriva Žuža.
Korporativni eventi
Na neki način ključ je u diversifikaciji ponude. Primjerice, posebnost Petog kupea je i u tome što nudi najam prostora za korporativna događanja.
“To je vrlo važan dio našega poslovnog modela. Omogućuje nam stabilnost i prostor za razvoj ostalih aktivnosti. Od samog početka znali smo da ne želimo biti isključivo noćni klub, nego višenamjenski prostor. Ta ideja bila je temelj našeg koncepta i dosljedno je provodimo. Gostujući izvođači brzo su prepoznali zašto je prostor osmišljen na takav način. Klubovi koji se ne mogu prilagoditi novim tržišnim zahtjevima teže opstaju – mi smo to pokušali izbjeći već u startu”, poručuje Žuža. Vlasništvo kluba podrazumijeva i permanentna ulaganja u poboljšanje. Prije svega, gosti se moraju osjećati ugodno. To podrazumijeva i investicije u razvoj programa, ali i u opremu.
“Uvijek postoji prostor za unaprjeđenje. Svake godine uvodimo nove elemente. Trenutačno radimo na razvoju dnevnog programa, koji ćemo predstaviti sljedeće godine. Još ne mogu otkrivati detalje, ali bit će to nešto drukčije. Od početka smo ulagali u vrhunsku rasvjetu i ozvučenje, na razini koju bih bez zadrške nazvao svjetskom. Trebale su nam gotovo tri godine da sve to posložimo kako želimo i sada smo konačno zadovoljni – iako uvijek postoji prostor za napredovanje. Rasvjeta je posebna priča – tehnologija se stalno mijenja, a ponuda je ogromna. Ponekad treba znati stati i reći ‘ovo je sada dovoljno’”, zaključuje Žuža.
