O benefitima koje smo dobili ulaskom u Europsku uniju možemo govoriti do prekosutra, ali većinom su to ispisane informacije koje mnogi od nas zapravo i ne vide kao benefite. Većinom iz razloga što ne vidimo izravnu korist na nas kao na pojedince.

Ono što mijenja perspektivu mladih je obrazovanje, a stručnjake smo pitali što nam je članstvo u EU donijelo po pitanju obrazovanja. Zamjenica županice Karlovačke županice Vesna Hajsan Dolinar koja je kao profesorica kemije i tehničke kulture i sama imala priliku biti na prvoj crti obrazovnog sustava u Hrvatskoj.

Kreativnost i sloboda
“Kao članica Europske unije dobili smo mogućnost razmjene mladih, ali i mnoge projekte i programe poput Erasmusa, gdje se razmjenom učenika ili studenata stječu znanja, iskustva i vještine, ali i mogućnost sudjelovanja hrvatskih učenika i studenata u obrazovnom sustavu nekih drugih zemalja.

To je primarno, ali neizostavne su isto tako i velike mogućnosti europskih fondova koji će omogućiti hrvatskom obrazovnom sustavu stvaranje standarda koji se odnose na stvaranje poticajnog radnog okruženja, rada u smjeni, mogućnosti za dodatne izvannastavne, izvanškolske aktivnosti te izborne programe”, rekla je zamjenica županice Karlovačke županije Vesna Hajsan Dolinar.

Novi standardi u obrazovanju mogu doprinijeti unaprjeđenju intelektualnih mogućnosti, ali ne samo njih. Dobro postavljen obrazovni sustav može utjecati i na unaprjeđenje emocionalnih i moralnih vrijednosti.

Za to nam trebaju kvalitetnu posrednici, a to su institucije i obrazovne ustanove. Međutim, osim kvalitetnih posrednika, ključna uloga i velika odgovornost hrvatskog obrazovanja je i na učitelju, nastavniku i profesoru u koje se još uvijek polaže velika nada kada se spomene tema reforme.

Ključne ciljeve i ključne termine doseći može svaki nastavnik na njemu svojstven način i na njemu najprihvatljiviji način. Međutim, ako djecu i mlade podučavamo ex katedra radi dostizanja formalnih ciljeva, tada ne razvijamo praktične vještine kroz praktičan rad. Tada je, naravno, riječ o razvoju tek kratkoročnog pamćenja.

Šime Erlić, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU/D. Višnjić/PIXSELL

Hrvatski obrazovni sustav doista omogućuje nastavniku veliku kreativnost i veliku slobodu, no osim prilike koja se nalazi u slobodi, velika prilika za naš obrazovni sustav je i u preslikavanju dobrih praksi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Jedna od njih je i praksa gdje se učenici, ovisno o preferencijama, mogu usmjeravati tamo gdje se žele naći u budućnosti – prema strukovnom ili gimnazijskom obrazovanju. Kod nas je situacija još uvijek takva da su učenici ponekad i pretrpani sa 16 ili 17 predmeta, bez prostora za usmjeravanje i mogućnosti da se posvete području koje im prirodno leži.

“To je bio pokušaj u zadnjoj reformi. Međutim, to je neslavno propalo, ali je i dalje nešto neminovno što se mora dogoditi kod nas i žao mi je da već se nije dogodilo”, nadovezao se Marko Matijević iz Pametna kuća grupe koja je vlasnik tri uspješna medija. Pametna kuća kroz portal Srednja.hr već godinama prati, kritizira i uviđa prilike za naše obrazovanje.

Tako dodaje Matijević da su neke hrvatske privatne srednje škole već zauzele drugačiji pristup. U svojem programu omogućuju da učenici jedan mjesec slušaju jedan predmet po dupliciranoj satnici, a tek sljedeći mjesec slušaju drugi.

“Ako imaju 6 ili 7 predmeta, onda su puno koncentriraniji, a takav sustav možemo nazvati i bolonjskim na srednjoškolskoj razini.”, rekao je Matijević.

Na tzv. “Bolonji” također moramo zahvaliti upravo Europskoj uniji. Bolonjski proces podrazumijeva reformu visokog obrazovanja s ciljem povećanja konkurentnosti i kvalitete europskog obrazovanja u odnosu na druge razvijene zemlje.

Takve promjene našim studentima omogućile su ravnopravno obrazovanje izvan granica Hrvatske, ali i studiranje stranih studenata u Hrvatskoj. Iako ih još uvijek nema dovoljno, ostvarujemo svojevrstan napredak.

Prilika nam je i u osuvremenjivanju naših syllabusa kolegijima kroz koje će o bitnim stvarima mladi učiti na nekonvencionalan način. S jednim takvim na razmjeni u Bavarskoj susreo se i Matijević. Kolegij se zvao, ni manje ni više – Bob Dylan! Učilo se o američkom političkom i kulturnom sustavu samo kroz pjesme.

Vesna Hajsan Dolinar, zamjenica karlovačke županice i profesorica kemije i tehničke kulture/D. Višnjić/PIXSELL

Europski novac mijenja sliku
Kako smo već spomenuli, prilika za naše obrazovanje je već i u dugo spominjanim europskim fondovima, odnosno europskom novcu koji već znatno mijenja sliku Hrvatske.

“Mislim da smo kroz prethodno razdoblje vidjeli da su ulaganja u obrazovanju, kulturi i u drugim segmentima izuzetno dostupna. Već smo skoro 10 godina u Europskoj uniji i mislim da smo itekako osjetili benefite Hrvatske u EU, a najviše se to, naravno, osjeti, vidi i materijalizira kroz projekte koji su diljem Hrvatske realizirani.

To su tisuće i tisuće projekata sufinanciranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda”, rekao je državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić.

“Što se tiče samih ulaganja u obrazovanje, do sada su bila omogućena ulaganja u različite centre izvrsnosti, sveučilišta i sveučilišne kampuse diljem Hrvatske. Mislim da nema županije koja se s jednim takvim ulaganjem ne može pohvaliti, ali isto tako očekuju nas i u novom razdoblju”, dodao je Erlić iz Ministarstva.

Ulaganje u studentske domove i kampuse bit će dijelom i nove perspektive. Na raspolaganje nam dolazi više nego duplo sredstava i imat će utjecaj na približavanje najrazvijenijim članicama Europske unije, kako generalno, tako i u području samog obrazovanja.

Europski novac transformira hrvatska sveučilišta, ali potrebno je još malo više. Potrebno je osim ulaganja u nekakvu infrastrukturu mlade čuti što zapravo oni žele. Kako govori zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić, mladi se moraju uključiti u politički život i iznijeti ono što ih muči.

Šime Erlić, Vesna Hajsan Dolinar, Marko Matijević iz Pametna kuća grupe te europarlamentarac Fred Matić/D. Višnjić/PIXSELL

To je jedini način da se riješi jaz između njih i starijih. Potrebno je da sve češće budu na listama, ali ne formalno zbog ispunjavanja kvote, već da im se da prilika da zapravo aktivno participiraju u političkom životu.

Upravo s tim ciljem Matić je zajedno sa svojim timom osmislio program u koji je uključeno deset hrvatskih srednjih škola od Vukovara do Vele Luke, a s kojima će se kroz određeno razdoblje sastajati i u samom Europskom parlamentu. To je 4300 mladih koji će dobiti priliku progovarati o različitim temama i čiji će se glas na taj način čuti.

“Početkom jeseni imat ćemo veliki događaj u Novigradu u Istri na kojem će mladi predstaviti što su napravili na različite teme i onda ćemo od njihovih radova napraviti brošuru koja će doći na stol svih koji mogu pomoći mladima, od predsjednice Europske komisije, Europskog vijeća pa do predsjednika države, Vlade, Sabora i onih koji odlučuju o mladima.

A mladima koji sudjeluju u projektu rekao sam da je to njihov projekt, da budu hrabri, detektiraju problem i predlože rješenja. Ne želim slušati floskule o tome kako su mladi naša budućnost, a kada dođe kraj godine, priča je završena i dolazi nešto novo”, istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić.

Marko Matijević iz Pametna kuća grupe/D. Višnjić/PIXSELL

Svaka promjena je maltene dobrodošla. Bilo da je riječ o aktivnijoj participaciji u politici ili izlascima iz zone komfora koji u sustav donose nove vrijednosti, stvar je i kako ćemo promjenu prihvatiti. Velika promjena dogodila se i u vrijeme pandemije, kada su novi obrasci učenja dobili na važnosti, a mnogi od njih se od tada češće primjenjuju i danas.

“Svaka nova stvar koja se dogodi ujedno je i prilika za nove mogućnosti i nove prilagodbe, ali i odmak od nečeg što je bilo uvriježeno i tradicionalno”, rekla je zamjenica županice Karlovačke županice Vesna Hajsan Dolinar.

Nastavnici su se morali prilagoditi nekom drugom načinu prenošenja znanja, no s obzirom na to da izlazne mature pokazuju da nema većih nedostataka u stečenim znanjima, može se zaključiti da smo spremi za nove stvari.

Mladi su navikli koristiti tehnologije, stoga to njima nije bio znatan šok. Više računa trebalo je povesti o društvenom i emocionalnom segmentu te o mentalnom zdravlju mladih koji se nalaze u sustavu obrazovanja.

Nove generacije postavljaju nove obrasce. Generacija Alfa koja dolazi nakon generacije Z živi s blagodatima tehnologija, a je li upravo tehnološka narav ono u što se trebamo uzdati, ostaje nam vidjeti.