Unatrag četiri godine Hrvatska se u ekološkoj proizvodnji može pohvaliti povećanim uzgojem ovaca i bijele ribe (komarča/lubin) te površinama pod aromatičnim biljem, dok su ostale proizvodnje bilježile manji rast, odnosno stagnaciju, uz posebno negativne trendove na uzgoju goveda, čulo se u utorak na prezentaciji projekta – Klaster ekološke poljoprivrede.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, 2009. u ekološkom uzgoju bilo je 9688 ovaca, nula tona bijele ribe i 279 hektara ljekovitog bilja. U 2012. ekostado ovaca gotovo je udvostručeno, naraslo je na 17.601 grlo, ribe je proizvedeno 250 tona, a površine pod ljekovitim biljem iznosile su 1159 hektara. Klaster ekološke poljoprivrede, rekla je predsjednica Andrea Vugrinović, osnovan je kao strukovna i interesna udruga sredinom 2013. godine. Misao vodilja osnivača, objasnila je, bila je da klaster postane mjesto povezivanja poljoprivrednih proizvođača, proizvođača sjemena, prerađivača, kupaca, ali i proizvođača poljoprivredne mehanizacije i repromaterijala te znanstvenih institucija i ostalih pružatelja usluga koji djeluju u sektoru ekološke poljoprivredne proizvodnje ili koriste ekološke poljoprivredne proizvode za hranu ili za daljnu preradu.

Namjera je, ističe Vugrinović, u klasteru raditi ne samo na uspješnijoj edukaciji članstva, već i na smanjivanju troškova proizvodnje, ali i na promociji ekološke poljoprivrede, njezinih efekata i vrijednosti za društvo i prirodu te plasmanu proizvoda na domaćem i europskom tržištu.Darija Musulin iz Ministarstva poljoprivrede izvijestila je da je u 2012. u službenom upisniku bilo evidentirano 1528 ekoloških poljoprivrednih gospodarstava koji su proizvodili na 31.903 hektara, uzgajali samo 28.556 grla, odnosno kljunova, te držali 2462 košnice. U poretku županija po razvijenosti ekološke poljoprivrede prva tri mjesta pripadaju Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj. Hrvatska danas pod ekološkom proizvodnjom ima samo 2,45 posto poljoprivrednih površina. Akcijskim planom koji je usvojila Vlada cilja se pod biljnu ekoproizvodnju do 2016. staviti osam posto površina, što iznosi oko 80.000 hektara.

Uzor bi mogla biti Španjolska, koja je od svih europskih zemalja ostvarila najveći skok, površine pod ekološkom proizvodnjom povećala je sa 988 tisuća hektara iz 2007. na 1,8 milijuna hektara u 2011.   S obzirom na to da zajedničko tržište Europske unije godišnje konzumira više od 20 milijarda eura ekoloških proizvoda, od kojih više od 50 posto kupuje u uvozu, ta tržišna niša i te kako je atraktivna za udružena obiteljska gospodarstva. Nije zanemariva ni potražnja domaćih kupaca, njih čak 84 posto ističe kako im je bitno podrijetlo proizvoda i prednost daju domaćoj proizvodnji.