Smanjuje se jaz realnog dohotka u odnosu na EU pa smo prema kupovnoj moći u dvije godine prestigli smo Portugal i Latviju, piše Hrvoje Stojić glavni ekonomist HUP-a u novom Fokusu tjedna.

Osim toga, udio part-time poslova na razini prosjeka EU, koji imaju tendenciju smanjiti prosječni broj radnih sati, je gotovo četiri puta veći nego u Hrvatskoj (30,5% prema 8,6%). Od 2015. do 2023., udio part-time poslova na razini EU blago se povećao sa 28,5% na 30,5%, dok je u Hrvatskoj smanjen sa 12,3% na 8,6%. Moguće je da na višim razinama realnog dohotka dio zaposlenih također bira manje raditi.

Iako smo prema produktivnosti već nekoliko godine šesta ekonomija odozdo na ljestvici EU, podaci o medijalnim primanjima prema paritetu kupovne moći pokazuju kontinuirano snažno smanjenje jaza realnog dohotka u odnosu na prosjek EU sa -43% u 2017. na -33% u 2023. uz tendenciju daljnjeg snažnog poboljšanja u 2024. Prema tomkriteriju, u zadnje dvije godine prestigli smo Portugal i Latviju, a nekadašnji istočoeuropski industrijski ‘tigar’ Slovačka je već godinama iza nas.

Za podizanje razine produktivnosti – što je preduvjet za skraćivanje radnog tjedna – nužno je implementirati niz reformi, koje bi ojačale atraktivnost Hrvatske kao investicijske destinacije, što bi potaknulo i investicije tvrtki.

Produktivnost bi po radnom satu u Hrvatskoj od 2024.-2028. godine trebala, po procjenama, rasti po stopi od 1,9% što je niže od prosjeka od CEE regije (2,6%), stoga bi kreatori ekonomskih politika trebali staviti fokus na jačanje konkurentnosti privatnih tvrtki te nastaviti smanjivanje ukupnog poreznog opterećenja i ukidanje i/ili smanjenje parafiskalnih nameta uz supstituciju poreza na srednje i više plaće porezima na rentu, širenje porezne baze te pojednostavljenje poreznog sustava. Izrazito je važno izjednačiti porezno opterećenje širom ekonomije i rezati parafiskalne namete kako bi investicije u startu imale sličan tretman.

“Kratkoročno se također zalažemo za daljnju deregulaciju te općenito politike koje olakašavaju uvjete poslovanja, jačaju energetsku i digitalnu infrastrukturu te privlače kapitalno-snažnije i tehnološki-naprednije investitore i podržavaju strategije rastućih privatnih poduzeća s izvoznim ambicijama”, stoji u analizi.

Među polugama koje pozitivno djeluju na rast produktivnosti a ne daju rezultate preko noći, HUP ističe politike obrazovnog sustava u korist povećanja broja zaposlenih s tercijarnim kvalifikacijama, poticaje za izdatke na istraživanje, razvoj i inovacije (RDI) u poduzećima, jačanja mobilnosti na tržištu rada.

Za rast produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, strateškog gospodarskog sektora domaće ekonomije, ključno je mijenjati Zakon o poljoprivrednom zemljištu te spriječiti bujanje administrativnih troškova koji usitnjavaju poljoprivrednu proizvodnju te narušavaju njenu isplativost.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost