Sve brojnija vozila s daruvarskim registracijskim oznakama na hrvatskim cestama potiču pitanje proživljavaju li Daruvarci višegodišnji boom registracije vozila i pojačanu motorizaciju u vremenima gospodarske krize ili je posrijedi nešto drugo.

Po podacima MUP-a u Daruvaru, gradu s nešto manje od 12.000 stanovnika, krajem 2010. bilo je registrirano ukupno 5689 vozila, od toga 4204 automobila i 469 teretnih i radnih vozila. Pet godina nakon toga registrirano je ukupno 9702 vozila, od čega 6149 osobnih i 2246 teretnih i radnih.

Znatan porast broja vozila u vlasništvu pravnih osoba

Osobito je zanimljiv znatan porast broja vozila u vlasništvu pravnih osoba, kojih je na kraju 2010. bilo registrirano 512 osobnih i 343 teretnih, a krajem prošle godine već ih bilo 2355 osobnih (4,6 puta više) i 2153 teretnih vozila (6,3 puta više).

Istovremeno u obližnjem Bjelovaru, koji ima više od 40.000 stanovnika, te se brojke nisu bitno mijenjale. Tako je 2010. bilo ukupno registrirano 19.887 vozila, od čega u vlasništvu pravnih osoba 1435 osobnih i 1227 teretnih. Lani je bilo registrirano ukupno 19.412 vozila, od toga u vlasništvu pravnih osoba 1241 osobno vozilo i 1274 teretnih.

Razlog za toliku popularnost Daruvara su značajno niže premije osiguranja uslijed niže zone rizika. Naime, automobili s daruvarskim tablicama na tom području rade manje prometnih nesreća, budući da niti ne voze po Daruvaru i okolici, nego po drugim dijelovima Hrvatske. No, zato vozila s daruvarskim registarskim pločicama prouzročuju sve više prometnih nesreća u drugim mjestima.

Postavlja se stoga pitanje pravednosti i održivosti postojećeg sustava, jer bi zbog toga moglo doći do povećanja premija osiguranja upravo kod Daruvaraca, koji sami na to nisu izravno utjecali.

Prometni stručnjak Željko Marušić tu pojavu ocjenjuje kao "bahato izigravanje pravnog sustava i izrugivanje propisima", što je moguće jedino u pravno neuređenoj zemlji.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Varanje države naočigled svih

"Nezamislivo je da se država vara na mega razini i to naočigled svih, godinama. Taj problem treba hitno riješiti", poručuje Marušić. Sustav bi trebao biti pravedan i jednak za sve, bez toleriranja prijave fiktivnih prebivališta.

Dobro je poznato da tvrtke, osobito velike, zlorabe tu mogućnost pa registriraju vozila u Daruvaru, a prometuju i posluju, primjerice, po Zagrebu. To nije dobro ni sa sigurnosnog stanovišta, jer niže premije osiguranja dovode do opuštenijeg ponašanja vozača, što posljedično vodi prema većem broju prometnih nezgoda, upozorava Marušić.

Trebalo bi redefinirati cjelokupnu poreznu politiku, apsurdno je da postoje takve "osiguravateljske oaze" temeljem fiktivnih prijava mjesta poslovanja, jer se država obračunava s pojedincima dok se velikim igračima takvo ponašanje tolerira. Osim toga, osiguravatelji nadoknađuju smanjene prihode zbog nižih premija tako što ih povećavaju onima kojima su ionako najviše, primjerice u Zagrebu, kaže Marušić.

U MUP-u navode kako je prema Pravilniku o registraciji i označavanju vozila propisano da registraciju vozila obavljaju policijske uprave, odnosno policijske postaje prema prebivalištu ili sjedištu vlasnika vozila, odnosno prema boravištu vlasnika vozila koji nema prebivalište u Hrvatskoj.

Stoga se ne može registrirati vozilo fizičke ili pravne osobe ako nema prijavljeno prebivalište, odnosno sjedište u mjestu registracije, s time da se za pravne osobe koje imaju podružnicu registracija može obaviti i prema sjedištu podružnice.

Što se tiče mogućih zlouporaba lažnih prijava prebivališta ili sjedišta vlasnika vozila, iz MUP-a napominju da sukladno Zakonu o prebivalištu, policijske uprave po službenoj dužnosti provode postupke i donose rješenja o odjavi prebivališta, ako terenskom provjerom utvrde da pojedina osoba stvarno ne živi na prijavljenoj adresi ili o tome budu obaviještene od tijela javne vlasti te drugih pravnih i fizičkih osoba.

Tvrtke registriraju vozila u Daruvaru radi znatnih ušteda

Od dana stupanja na snagu toga zakona, odnosno kraja prosinca 2012. godine do danas, službenici Policijske postaje Daruvar provode terenske provjere za sve osobe za koje postoje saznanja da ne žive na adresi prijavljenog prebivališta, tvrdi MUP.

Uočeno je da se na području Daruvara uglavnom prijavljuju pravne osobe koje imaju u posjedu više vozila, kako bi iskoristile pogodnost znatno nižeg iznosa premije u odnosu na ostala hrvatska područja, potvrđuju iz MUP-a. Registrirajući veći broj vozila na daruvarskom području te tvrtke ostvaruju znatne uštede.

Zone sigurnosti, odnosno rizika vezano za plaćanje osiguranja, nisu definirane nekim posebnim propisom nego ih osiguravajuća društva samostalno određuju. Tako se zone rizika uglavnom teritorijalno poklapaju s registracijskim područjem, što bi značilo da ih ima ukupno 34, koliko je trenutno registracijskih područja u Hrvatskoj.

Ako se gleda po cjenovnom razredu ima ih 7 ili 8, ovisno o pojedinom društvu. Pri tome u najviši cjenovni razred spadaju Zagreb i Krapina, a u najniži Daruvar, očito najpovoljnije mjesto za registraciju vozila u Hrvatskoj.

MUP svjestan problema, ali ne može ništa

Iz MUP-a poručuju da ne mogu propisati promjenu zona rizika, niti provjeravati prijave adresa sjedišta pravnih osoba, jer nadzor nad obavljanjem poslova osiguranja provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), a upise sjedišta pravnih osoba trgovački sudovi.

Stoga u MUP-u, iako su svjesni problema, ne mogu eventualnim izmjenama propisa o registraciji vozila riješiti to pitanje i uspostaviti pravedniji način izračuna cijene osiguranja. To se može riješiti samo propisima i internim aktima tijela koja reguliraju osiguranje vozila i zone rizika, kaže MUP.

Iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) podsjećaju da od početka 2008. godine osiguravajuće kuće donose vlastite cjenike premija, a eventualni raspored registracijskih područja u zone rizika je sastavni dio cjenika premija svakog pojedinačnog društva, sukladno odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

O tome samostalno odlučuje svako osiguravajuće društvo, koje može promijeniti cjenik premija u bilo koje doba i bez posebnog odobrenja nadzornog tijela, odnosno HANFA-e, navodi HUO.