Najveći nominalni rast zaposlenih u 2017. u odnosu na 2016. bio je kod mikro poduzetnika, 31.584 novozaposlena ili 14,9% više. Najveći rast ukupnih prihoda ostvaren je također kod mikro poduzetnika i iznosi nešto manje od 21 milijardu kn, dok kod velikih poduzetnika ovaj pokazatelj iznosi 19,5 mlrd. kn.

Mikro poduzetnici su ostvarili i bolji ukupan financijski rezultat, što je rezultiralo s 3,2 milijarde kuna većom dobiti razdoblja te 1,5 milijardi kuna većom neto dobiti, navodi se u današnjoj  gospodarskoj informaciji Financijske agencije pod naslovom "Financijski rezultati poduzetnika po veličinama u 2017.".

Fina pritom navodi i da su srednji i veliki poduzetnici ostvarili manju dobit razdoblja u odnosu na 2016., što je rezultiralo slabijim ukupnim financijskim rezultatom: kod srednjih poduzetnika neto dobit je manja za 0,3 milijarde kuna, a kod velikih poduzetnika za 3 milijarde kuna.

Uz sve to, u novu dugotrajnu imovinu mikro poduzetnici su u 2017. investirali 0,7 milijardi kuna više nego 2016., a npr. veliki poduzetnici 0,85 milijardi kuna manje.

Sjajne rezultate u segmentu poduzetništva u kojem posluje najveći broj subjekta, dakle mali i mikro subjekti, komentirao je Petar Lovrić, bivši predsjednik HUP-a – Udruge malih i srednjih poduzetnika koji je za jesen najavio inicijativu osnivanja nove udruge poslodavaca.

"Pozdravljam ova kretanja i mogu reći da su inače normalna, uobičajena  pojava u tržišnim  ekonomijama, kao i to da je pravi problem zašto s tako velikim zakašnjenjem i kod nas dolaze do izražaja. Što se razloga tiče, mislim da je tome pridonijelo i značajno na to utjecalo u prvom redu rješenje Agrokora, jer su se malima platila dugovanja, kako zaostaci, tako i tekuće poslovanje, te je od travnja 2017. taj koncern  po prvi put počeo plaćati u dan točno", navodi Lovrić.

Kao sljedeći razlog ističe rast turizma sa svim pratećim industrijama koje su za njega vezane, ali i određeni rast cijena roba i usluga koji je također turizam generirao, jer je po njemu i to isto pomoglo ovim brojkama.

No, ova godina može biti kritična, upozorava naš sugovornik.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Zbog nedostatka radne snage postoji rizik da se poslovne aktivnosti malih i mikro poduzetnika smanje. Zbog toga je posebno bitno ubrzati aktivnosti u strukovnom obrazovanju i na području prekvalifikacija, osposobljavanja i doškolovanja za što je postojeća mreža dobro ustrojena, ali su prenormirani državni propisi koji taj proces usporavaju", zaključuje Lovrić.