Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Rast kredita građanima u 2009. godini samo pet posto

Autor: Ana Blašković
11. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Korporativnom sektoru kreditiranje bi moglo porasti 15 posto, no to će ovisiti o državnim apetitima

Dok sve očitije financijska kriza u Hrvatskoj prelazi u krizu realne ekonomije, sve su oči uprte u banke i njihovu spremnost da “odriješe kesu”. No osim Zagrebačke banke koja je jedina objavila da je građane spremna kreditirati sa 7 milijardi kuna u 2009., ostale banke još kalkuliraju i ne žele otkriti svoje pozicije. Ipak, prognoze govore da bi krediti građanima mogli porasti 5, a poduzećima 15 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rast kredita
Iako je, barem kad je o konkretnim brojkama riječ, na snazi ‘silenzio stampa’, banke upozoravaju da se može očekivati nastavak usporavanja kreditiranja građana. “Prosječna godišnja stopa rasta kredita stanovništvu past će ispod 5 posto, a u pojedinim mjesecima, poglavito ljetnim, moguće je ostvarenje negativne stope”, predviđanja su glavnog ekonomista Raiffeisen banke Antona Starčevića za cjelokupni bankarski sektor unutar kojeg će se kretati i RBA. Koliko će manje kredita biti dostupno, govori činjenica da je kreditni portfelj stanovništva u toj banci u prošloj godini do kraja studenog porastao 14 posto, a na razini cjelokupnog bankarskog sustava 9,2 posto, odnosno za više od deset milijardi kuna. Krediti plasirani korporativnom sektoru mogli bi, drži Starčević, porasti više od 15 posto, što ovisi o dostupnosti kredita na domaćem tržištu. “U tom smislu očekujemo pozitivan doprinos HNB-a putem oslobađanja rezervi likvidnosti smanjenjem restriktivnih propisa te negativan doprinos države povećanjem zaduženosti kod domaćih banaka i posljedičnim smanjivanjem raspoloživog potencijala za kreditiranje poduzeća”, kaže Starčević. Iako u PBZ-u ne otkrivaju koliko kredita imaju namjeru plasirati u 2009., prošle je godine ta brojka malim i srednjim poduzetnicima premašila 5,5 milijardi kuna, a taj će sektor ostati fokus i u ovoj godini. U Erste banci kažu da će podjednako financirati tvrtke i građane, ali od tvrtki će tražiti veće sudjelovanje u ukupnom financiranju.

Dok sve očitije financijska kriza u Hrvatskoj prelazi u krizu realne ekonomije, sve su oči uprte u banke i njihovu spremnost da “odriješe kesu”. No osim Zagrebačke banke koja je jedina objavila da je građane spremna kreditirati sa 7 milijardi kuna u 2009., ostale banke još kalkuliraju i ne žele otkriti svoje pozicije. Ipak, prognoze govore da bi krediti građanima mogli porasti 5, a poduzećima 15 posto.

Rast kredita
Iako je, barem kad je o konkretnim brojkama riječ, na snazi ‘silenzio stampa’, banke upozoravaju da se može očekivati nastavak usporavanja kreditiranja građana. “Prosječna godišnja stopa rasta kredita stanovništvu past će ispod 5 posto, a u pojedinim mjesecima, poglavito ljetnim, moguće je ostvarenje negativne stope”, predviđanja su glavnog ekonomista Raiffeisen banke Antona Starčevića za cjelokupni bankarski sektor unutar kojeg će se kretati i RBA. Koliko će manje kredita biti dostupno, govori činjenica da je kreditni portfelj stanovništva u toj banci u prošloj godini do kraja studenog porastao 14 posto, a na razini cjelokupnog bankarskog sustava 9,2 posto, odnosno za više od deset milijardi kuna. Krediti plasirani korporativnom sektoru mogli bi, drži Starčević, porasti više od 15 posto, što ovisi o dostupnosti kredita na domaćem tržištu. “U tom smislu očekujemo pozitivan doprinos HNB-a putem oslobađanja rezervi likvidnosti smanjenjem restriktivnih propisa te negativan doprinos države povećanjem zaduženosti kod domaćih banaka i posljedičnim smanjivanjem raspoloživog potencijala za kreditiranje poduzeća”, kaže Starčević. Iako u PBZ-u ne otkrivaju koliko kredita imaju namjeru plasirati u 2009., prošle je godine ta brojka malim i srednjim poduzetnicima premašila 5,5 milijardi kuna, a taj će sektor ostati fokus i u ovoj godini. U Erste banci kažu da će podjednako financirati tvrtke i građane, ali od tvrtki će tražiti veće sudjelovanje u ukupnom financiranju.

Stambeni krediti
“Nastavit ćemo jednakim intenzitetom pratiti turizam, građevinski sektor i stambenu gradnju”, kažu u Ersteu. U Hypo Alpe-Adria banci kratko kažu da će nastaviti svoju strategiju rasta iako u umjerenijem tempu. OTP će svoje plasmane ravnomjerno raspoređivati, a planove prilagođavati stanju na tržištu. Inače, Zagrebačka je banka krajem prosinca objavila kako je unutar grupe osigurala 7 milijardi kuna za građane, od čega je 3 milijarde kuna za stambene kredite.

Činjenice

Likvidnost
Osim slabije potražnje povremeno otežana likvidnost banaka ograničit će dostupnost kredita, očekuju u RBA.

Potražnja
Poduzeća će, suočena s rastućom nelikvidnošću, generirati veću potražnju za kreditima.

Profitabilnost
Iako žive od kredita, profitabilnost banaka ne bi trebala biti ugrožena. “Razlike u kamatnim ‘spreadovima’ dovoljno su velike da profitabilnost banaka ne bude ugrožena unatoč smanjenom kreditiranju”, smatra konzultant Damir Novotny.

Autor: Ana Blašković
11. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close