Hrvatski fond za privatizaciju prvi put će se susresti s konkretnim zahtjevom za raskidanje kupoprodajnog ugovora. Takav potez pred Upravnim odborom HFP-a na sjednici, koju se očekuje idući tjedan, namjerava povući član tog tijela Ozren Matijašević, a sporni slučaj je hotelsko poduzeće HTP Primošten, prodano još 2002. godine mađarskom investitoru Diamant Marini.

“Taj je slučaj na žalost na razini privatizacijskih afera iz ’90-ih godina i predočit ću Upravnom odboru niz dokumenata iz kojih je vidljivo da se takva praksa i danas događa, te ću im dati priliku da ju prekinu, kaže Matijašević. Ne budu li članovi Vlade koji čine Upravni odbor na čelu s potpredsjednikom Damirom Polančecom, reagirali i obranili interes države, te raskinuli ugovor s Diamant Marinom, Matijašević najavljuje da neće stati, već ide i na podizanje kaznene prijave protiv svih odgovornih osoba u ovom privatizacijskom fijasku. Diamant Marina kupila je na natječaju u kolovozu 2002. godine 66,82 posto dionica HTP-a Primošten za 1,6 milijuna kuna. Ugovorom se obvezala podmiriti vlastitim sredstvima obveze Primoštena prema državi, vjerovnicima i radnicima u iznosu od 67 milijuna kuna, te kroz tri godine uložiti u obnovu hotelskih i ostalih objekata 15 milijuna eura, i to po pet milijuna eura godišnje. ”Ništa od toga nije se dogodilo, osim plaćene cijene za dionice. Mađari su obveze tvrtke vratili kreditom na teret Primoštena, a ulaganja u obnovu hotela i vraćanja u prijeratno stanje pravdali su da ne mogu realizirati zbog toga što nije donijet generalni urbanistički plan”, pojašnjava Matijašević. Njegove riječi potvrđuje i nekadašnji član uprave i donedavni mali dioničar Primoštena Ivo Prgin. Podsjeća kako je država Mađarima nakon što su prošle tri godine od zaključenja kupoprodajnog ugovora aneksima ugovora zabranila prodaju imovine dok se ne realiziraju ulaganja. Posljednji je aneks zaključen 2005. godine, no ni u međuvremenu Diamant Marina ne ulaže u HTP Primošten, a suprotno preuzetim obvezama – prodaje imovinu Primoštena.

“Prodali su sve hotelske, restoranske i druge objekte izuzev hotela Zora i Slavija. Od zatečenih 270 radnika, Primošten sada ima svega 70 zaposlenih, a broj kreveta spao je sa 1550 na 620”, nabraja Prgin, dodajući kako je u međuvremenu Diamant Marina obveze Primoštena pretvorila u temeljni kapital i tako stekla 95 posto dionica, te istisnula male dioničare, koji su im svojim upornim ukazivanjem na neodgovorno ponašanje i izbjegavanje obveza očito predstavljali smetnju. U međuvremenu je, napominje Prgin, nestao i jedini argument na kojega se u opravdanju neispunjenja obveza bio pozivao suvlasnik i direktor Diamant Marine Laszlo Kerekes. Prije dvije godine, naime, donijet je GUP, no ni nakon toga preostali se objekti u vlasništvu Primoštena ne uređuju. Otvaranje ovog kontroverznog slučaja pred Upravnim odborom podržavaju i mali dioničari koji se smatraju oštećenim zbog HFP-ovog nepoduzimanja zakonskih akcija prema investitoru koji ne izvršava obveze prema državi. Nadaju se i da se ovog puta neće ponoviti raniji scenarij, budući da je slučaj Primošten i neodgovorni kupac već bio predmet rasprava u HFP-u, Vladi i Hrvatskom Saboru, a bio je i predmet istrage Državnog odvjetništva, no aneksima ugovora naoko se smirila prašina koju je dizao taj slučaj. Namjeru raskidanja kupoprodajnih ugovora s kupcima koji se ne pridržavaju preuzetih obveza inače je u nedavnom intervjuu u Poslovnom dnevniku najavio i aktualni predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak. Ustvrdio je kako je analizom 18 od 58 aktivnih ugovora utvrđeno da se u četiri društva ne izvršavaju obveze, no je li Primošten jedan od tih u kojima namjerava i pokrenuti proces raskidanja ugovora, nije htio otkriti.