Izbor za novog ravnatelja, odnosno ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), doveo je do podjele među njegovim zaposlenicima, ali u fokus stavio i pitanje značaja koji ovaj Institut danas ima na kreiranje domaće ekonomske politike.

Dio zaposlenika revoltiran je izborom nove, stare ravnateljice Tajane Barbić, koju je Upravno vijeće izabralo protivno volji i želji velikog dijela onih koji tamo rade, navode.

Za takav rasplet situacije optužuju politiku, koja kao glavni financijer Instituta bira tri od pet članova u Upravno vijeće, i tako igra odlučujuću ulogu u izboru ravnatelja EIZ-a. Dio zaposlenika zamjera Upravnom vijeću i to što su odluku donijeli mimo mišljenja Znanstvenog vijeća, što do sada nije bila praksa.

Vijeće kontra radnika
Nezadovoljstvo je eskaliralo do te mjere da je dio zaposlenih iz EIZ-a odlučio poslati anonimno priopćenje u kojem objašnjavaju da potencijali izbor Tajane Barbić (jer ga još mora potvrditi ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs) nije njihov izbor.

Natječaj koji je izbacio na površinu razdor i loše odnose u Institutu, o kojima se šuška već duže vrijeme, raspisan je bio u svibnju. Na njega su se javile dvije kandidatkinje. Aktualna ravnateljica EIZ-a Tajana Barbić, koja Institut vodi posljednje četiri godine, te Ivana Rašić, znanstvena savjetnica koja u EIZ-u radi posljednje 23 godine.

Oni koji su poslali priopćenje tvrde da je Rašić bila izbor većine zaposlenih u EIZ-u. Navode da je Rašić dobila najveći broj glasova (9) Znanstvenog vijeća Instituta koje predlaže Upravnom vijeću kandidata za ravnatelja. Upravno vijeće, navodi se u priopćenju, “do sada nije dovodilo u pitanje mišljenje Znanstvenog vijeća, čak i kada se radilo o odlukama koje su donošene s manjim brojem glasova i tijesnom većinom”.

Za komentar smo zamolili Danijela Nestića, predsjednika Znanstvenog vijeća i jednog od poznatijih znanstvenika EIZ-a. “Trenutačno nisam raspoloživ za davanje izjava ili komentara za medije”, poručio je.

Za medije nije bio raspoložen niti Mislav Ante Omazić, predsjednik Upravnog vijeća EIZ-a te profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kojeg je u spomenuto Vijeće imenovalo nadležno ministarstvo. Omazić, koji u svoje istraživačke interese ubraja društveno odgovorno poslovanje (!) nije odgovorio na telefonski poziv niti na mail.

Kvalitetna edukacija otvara brojna vrata

Od Zagreba do Amazona: Kako u Hrvatskoj pripremiti mlade za globalne IT karijere?

Projekt

Može li jedna prilika promijeniti cijelu zajednicu? Ova iskustva dokazuju da može

Odluku o izboru nove, stare ravnateljice Vijeće, kojem predsjeda Omazić, donijelo je u ponedjeljak, piše u priopćenju zaposlenika EIZ-a, no još nije javno objavljeno. U njemu navode i da je za imenovanje Rašić za ravnateljicu EIZ-a u internoj anketi među zaposlenicima, glasovalo 35 zaposlenika, od njih ukupno 47. Barbić je, kažu, dobila osam glasova.

No, nitko od znanstvenika EIZ-a s kojima smo se čuli, ne želi službeno izreći stav o situaciji u najvećem institutu za ekonomska istraživanja u državi. Neslužbeno svi potvrđuju iznimno loše odnose u instituciji koji bi trebala biti predvodnik u kreiranju ekonomskih politika u državi. No, ne slažu se svi s priopćenjem koje je izašlo u javnost.

Neki se predomislili
Neki su, ispada, u međuvremenu odustali od podrške Rešić, iako su joj dali svoj glas u anketi. Presudno im je bilo, kažu, obećanje o radu od kuće za koje su kasnije procijenili da nije najbolje rješenje za instituciju u kojoj se odnosi trebaju nanovo izgraditi. Drugi poručuju da je situacija toliko toksična da više gotovo nema odnosa. U takvim uvjetima znanstvenici nisu motivirani za rad, kažu.

To se ogleda i u značaju koji Ekonomski institut danas uživa u društvu. Već se dugo, naime, govori da nema gotovo nikakav utjecaj na smjer kreiranja ekonomskih politika države.

“Vlada nije imala interes održavati kvalitetu razine usluge koju pruža Ekonomski institut. S druge strane, Ekonomski institut se ne trudi nametnuti svoje ideje. Iskreno govoreći, ja ne znam kakve oni ideje zastupaju”, kaže ekonomist Damir Novotny.

Institutu, koji većinu prihoda ostvaruje iz državnog proračuna (lani je udio prihoda iz proračuna iznosio čak 79 posto), hitno trebaju promjene. No, mnogima trenutačna situacija, očigledno, odgovara.