Uskoro bi Fond za privatizaciju trebao raspisati novi natječaj za Bizovačke toplice, a ključno za taj ujedno posljednji pokušaj prodaje bit će dogovor o korištenju geotermalnih voda s Inom, koja ima dugogodišnju koncesiju nad izvorima u Bizovcu.

Naime, na posljednjoj sjedini Upravnog odbora potpredsjednik Vlade Damir Polančec detektirao je kao ključni moment koji odbija potencijalne kupce činjenicu da Toplice s Inom svake godine moraju nanovo sklapati ugovor o korištenju izvora te je zadužio Upravu tvrtke da s Inom dogovore dugogodišnji ugovor, najmanje na deset godina. Nema službenih informacija o tijeku razgovora, no u Ini se iz pouzdanih izvora čuje kako nemaju ništa protiv spomenutog prijedloga. Štoviše, izvori uvjeravaju da takav interes ima i Ina, ali je ugovor navodno zbog toga što je tako tražila druga strana sklapan na godišnjoj razini. Radikalniji scenarij koji je Polančec iznio na sjednici Upravnog odbora, da se razmotri mogućnost uzimanja koncesije Ini i davanja Toplicama jer je Ina prema njegovu tumačenju vlasnik samo fizičke infrastrukture na bušotini, a ne i vode, koja je vlasništvo Republike Hrvatske. U Ini pojašnjavaju kako Bizovačke toplice ne ispunjavaju uvjete da bi dobile koncesiju jer nisu registrirane za obavljanje rudarskih poslova. Osim toga i u HFP-u su Polančecu skrenuli pozornost da to nije lako izvedivo jer Ina ima koncesiju za taj izvor do 2021. godine. Postigne li se dogovor Toplica i Ine, u što čvrsto vjeruju u državnoj naftnoj kompaniji, pokazat će se imaju li Bizovačke toplice temelja za kontinentalni i lječilišni turizam, no ne bude li i ovog puta konkretnih i prihvatljivih ponuda, stečaj tvrtke neće odmah doći na dnevni red. Sindikalni član Upravnog odbora Ozren Matijašević zauzeo se za protuprijedlog, koji podupiru radnici i Uprava tvrtke, da se Toplice pretvori u lječilište i ostane u vlasništvu države. Pretvaranje Toplica, čiji su dugovi s posljednjom pozajmicom HFP-a za plaće od šest milijuna kuna prešli iznos od 50 milijuna kuna, u dio zdravstvenog sustava sindikatu i Upravi je poželjnija opcija od poslovanja na tržišnim osnovama, za koje je interes pokazivalo više tvrtki i fondova.