Slovenski građani sretniji su od hrvatskih u životu i na radnom mjestu, pokazala je anketa mariborske konzultantske tvrtke Paleta Znjanj – čak 78 posto Slovenaca generalno je zadovoljno životom, dok ih je 49 posto sretno na radnom mjestu.

U usporedbi sa susjedima, Hrvatska je manje sretna zemlja: sretno je u životu 58 posto anketiranih, a samo ih je 33 posto odgovorilo da su sretni i na radnom mjestu. Razlozi mogu biti različiti, no jedno pokazuje da u Sloveniji već duže razmišljaju baš o sreći zaposlenih.

Naime, prvi su u regiji, još 2017. godine, u kompanijama počeli uvoditi poziciju chief happines officer (CHO) ili – direktora za sreću. Tim tragom sad idu i Hrvatska i Srbija, svjedoče nam Maja Lončar i Petra Božič Blagajac, i same direktorice za sreću i konzultantice za kreiranje pozitivne organizacijske kulture. Maja i Petra drže i edukacijsku akademiju za buduće CHO-ove.

“U Sloveniji je oko 35 chief happiness officera, a više od polovice ima ih međunarodnu certifikaciju naše akademije. No, u cijeloj je zemlji došlo do porasta brige za zaposlenike, njihovu psihološku sigurnost, pozitivan mentalni stav i dobrobit. Također, primjetan je porast brige ljudi za ugodniji život i radno okruženje. Posebno nakon razdoblja pandemije, koje je na mnogo načina uzdrmalo mnoge prethodne pristupe radnom životu”, rekla je Lončar.

CHO-i trend u Europi
Ključna uloga chief happiness officera u organizaciji je preuzeti odgovornost na strateškoj razini za stvaranje i njegovanje podržavajućeg i pozitivnog radnog okruženja u kojem zaposlenici rastu i razvijaju se, u kojem je njihovo radno iskustvo pozitivno – posebno kroz pozitivnu dvosmjernu komunikaciju i otvorene odnose temeljene na poštovanju i povjerenju.

Veći koraci za koje su CHO-i zaduženi uglavnom su strateške analize kulture i razne procjene te postavljanje tzv. HPI (Happiness Performance Indicators) čime se prati stanje, postavljanje mikro i makro timskih i organizacijskih identifikatora (vizija, svrha, vrijednosti), te strateški operativni plan uspostavljanja i njegovanja organizacijske kulture.

“CHO zaista postaje trend u Sloveniji i Europi generalno. Potreba je proizašla iz općeg nedostatka motivacije radne snage za rad s obzirom na podatak da cijene ulaganja i mogućnosti stjecanja bogatstva jenjavaju, a prosječna plaća, koja je najčešće glavni motivator za rad, ostala više-manje ista.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sindrom izgaranja (burnout) je također u porastu, a CHO koji je i psiholog i terapeut učinkovita je opcija za nošenje zaposlenika sa stresom”, izjavio je Timotej Strnad, psiholog zaposlen u OK Consultingu, tvrtki koja je fokusirana na unaprjeđenje ljudskog kapitala.

Strnad kao pozitivne strane rada u Sloveniji napominje kako mnoga radna mjesta pružaju kvalitetne sobe za odmor, promiču osjećaj zajedništva među zaposlenicima, kao i mentalnu i fizičku spremnost. Kao negativnosti istaknuo je gospodarsku i političku centralizaciju Slovenije i lošu infrastrukturu javnog prijevoza koja za sada ne podržava sve veće zahtjeve dnevnih migracija u Ljubljanu.

Protiv toksične kulture
Pozicija chief happiness officera temelji se na biznis modelu zvanom ‘krug sreće’, u kojem su ljudi stavljeni na prvo mjesto i za koji je dokazano da su u njemu zaposlenici zadovoljni, angažirani i sretni, a samim tim pružaju bolju uslugu ili proizvod, što kupce čini sretnijim i lojalnijim, a sve to onda generira veće i bolje poslovne rezultate i organski rast tvrtke ili organizacije.

Da takav način kompanijske organizacije funkcionira pokazuju i određena istraživanja. “Primjerice, McLeanovo istraživanje o razlici između pozitivne i toksične kulture otkrilo je da u pozitivnom radnom okruženju zaposlenici u prosjeku tri puta manje “izgaraju”, imaju u prosjeku šest puta veću vjerojatnost da će biti ambasadori svojih tvrtki, u prosjeku su 13 puta više angažirani, osam puta su bolji u svom poslu i sedam puta inovativniji. Također bolje i brže uče, bolje su vođe i bolje su pripremljeni za brze promjene i krize”, naglašava Lončar.

Njezina kolegica Božič Blagajac svjedoči da je interes za njihovu akademiju na kojoj se educiraju budući CHO sve veći. Ove godine iz Hrvatske je na akademiji bila Martina Harapin Molc, osnivačica Udruge za radnu sreću.

“Već imamo prve prijavljene za CHO Academy Croatia, koju planiramo pokrenuti u jesen ove godine, koja će se održati u suradnji s zagrebačkom Udrugom za radnu sreću. Što se tiče šire regije, u Srbiji također postoje CHO-i, a koncept je prepoznat uglavnom među IT tvrtkama’’, kazala je Božič Blagajac.