Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), objedinjenima u njihovom izvješću od travnja ove godine, u Hrvatskoj trenutno živi oko 512 tisuća osoba s invaliditetom koji čine nešto manje od 12 posto ukupne populacije. Najveći broj osoba s invaliditetom, oko 48 posto, pripada skupini radno aktivne dobi od 19 do 64 godina. Isti podaci sugeriraju i da oko 63 posto osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje, 28 posto ima srednju stručnu spremu te da tek 3 posto osoba posjeduje visoku ili višu stručnu spremu.

Stoga smo o prilagođenosti obrazovnog sustava, šansama za zapošljavanje po završetku studija, kao i općenitim temama poput arhitektonske prilagodbe javnih ustanova, ali i o terminologiji kada je riječ o osobama s invaliditetom za Poslovni dnevnik porazgovarali s predsjednikom Saveza SUMSI Denisom Marijonom. Naime, SUMSI kao hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom i krovna udruga osnovan je prije osam godina s ciljem povezivanja i suradnje s drugim inicijativama, ustanovama, organizacijama i osobama u svrhu organiziranja i provođenja edukativnih akcija i praktične pomoći mladima i studentima s invaliditetom, informiranja mladih i studenata s invaliditetom te s ciljem pružanja podrške mladima i studentima s invaliditetom. Trenutne članice Saveza su zagrebačka udruga ZAMISLI, udruga ZNAM iz Rijeke i osječka udruga PREOKRET.

Infrastrukturne prepreke
Uz brojne projekte koje provode, jedan od kontinuiranih je 'Iskustvom i znanjem do jednakosti', pokrenut 2011. godine. U sklopu njega, a uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Grada Zagreba, SUMSI održava radionice namijenjene u prvom redu učenicima od četvrtog do osmog razreda, ali njime su ponegdje obuhvaćeni i vrtići i srednje škole. Interes je velik – u sklopu ovih aktivnosti mladima se približava pojam invaliditeta i do sada je u više od pet godina provođenja bilo uključeno preko 80 škola diljem Hrvatske. Na ovaj se način prezentiraju pojam i značenje invaliditeta, prava i obveze osoba s invaliditetom, direktna iskustva predavača kao osoba s invaliditetom, pokazuju se metode i tehnike vođenja, pomoći u prometu, pomoći vršnjacima ili slučajnim prolaznicima.

Također, obrađuje se i tema specifične opreme za slijepe i načine služenja modernim sredstvima tehnologije te se ukazuje na normalno prisustvo osoba s invaliditetom kod različitih sportova i drugih zabavnih aktivnosti. Uz to, izravno se i trenutno reagira na pitanja učenika, njihove nedoumice, eventualne predrasude čime se postiže normalno odnošenje prema osobama s invaliditetom, pojasnili su u SUMSI-ju. Kako kaže Denis Marijon dolazak na studij u drugi grad, kao i samo studiranje općenito, velika je promjena za svakoga. Tim je veća ako ste osoba s invaliditetom koja se uz sva prava i obaveze prosječnog studenta mora još k tome upoznati i s pojedinačnim i specifičnim pravima. "Govorimo o širem spektru poteškoća, od prijevoza do zgrade fakulteta od kojih je samo jedna trećina adekvatno arhitektonski prilagođena za pristup.

Iako su rampe i dizala prva asocijacija koja padne na pamet kada govorimo o ovoj temi, ona obuhvaća sve ono što podrška osobama s invaliditetom podrazumijeva ako bismo govorili o ravnopravnosti: prilagodba za osobe sa senzornim oštećenjima kao što su slijepe i gluhe osobe, zatim asistenti za osobe koje fizički ne mogu sve samostalno obavljati te brojni drugi faktori. Važno im je pojasniti i da imaju pravo na naknadu dijela troškova za prijevoz, stipendiju na osnovu invaliditeta, uputiti ih u vrste smještaja po studentskim domovima, stipendije, upisne kvote… Tako da nastojimo mlade ohrabriti i pružiti im sve relevantne informacije kako bi se što bolje i što prije snašli u novom svijetu u koji ulaze", dodao je.

Naglasio je i da bi primjenom koncepta univerzalnog dizajna gotovo sve infrastrukturne prepreke bile riješene. Društvo je to, kaže, koje gradi pojam invalidnosti. "Prilagođen pristup cestama, rinzoli, vrata sa senzornim otvaranjima, rampe – mnoštvo je toga čime se mogu eliminirati tzv. različitosti. Kada pogledate majku s djetetom u kolicima, ovakve bi promjene i njoj, ali i svim ostalim građanima olakšale kretanje", smatra Marijon. Što se pak jezične strane tiče, tim poljem najčešće vladaju nespretnosti, koje se najčešće čuju kod mnogih političara i pojedinih medija. Stoga je važno unutar javnog diskursa, ali i s mladim ljudima koji tek oblikuju svoje stavove, redovito obrazovati i razgovarati o tome koliko nezgodno formulirane riječi mogu neprikladno zvučati. "Validno znači ispravno, onda bi invalidno bio suprotan pojam. Ljudi nisu ispravni ili neispravni. Iz tog razloga u rečeničnoj je konstrukciji riječ 'osoba' uvijek na prvom mjestu, a onda dolazi njen eventualni invaliditet – osoba s invaliditetom, slijepa osoba, itd. ", napominje.

Pristup informacijama
I nakon svladavanja početne šume propisa i obaveza svakog studenta, SUMSI i pripadajuće udruge nastavljaju rad sa studentima na različite načine. Među najzanimljivijima se ističe i radio-emisija Hodalica koja je u eteru svakog četvrtka u 11 sati na Radio Studentu. Radi se o za sada jedinoj emisiji koja informira o aktivnostima za mlade i studente s invaliditetom, kao i aktivnostima u koje su uključene ili ih provode mlade osobe s invaliditetom. Dodatno se važnost Hodalice očituje i u podatku da je cjelokupna realizacija pod supervizijom samih osoba s invaliditetom, naglasio je Marijon ne skrivajući koliko je ponosan na mlade i ambiciozne ljude uključene u ovaj projekt.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost