Približavanje listopada, kada bi na snagu trebalo stupiti strože kažnjavanje prijevremenih odlazaka u mirovinu, na noge je, očekivano, podiglo Hrvatsku stranku umirovljenika (HSU) koja se oštro pobunila protiv i do petinu nižih mirovina. Potaknuti zaključkom HSU, u Institutu za javne financije (IJF) uzeli su njihove brojke o iznosima mirovina i došli do potpuno suprotnog zaključka. Uzme li se u obzir niz godina u kojem će primati mirovinu, radnik koji po sadašnjem zakonu ode u pet godina raniju mirovinu primit će 13 posto više novca nego radnik koji je radio puni staž i cijelo vrijeme uplaćivao doprinose.

Polovična računica
Uz ogradu da je teško uspoređivati neusporedivo (radne povijesti, visinu primanja, očekivano trajanje života), znanstvenik i jedan od autora mirovinske reforme Predrag Bejaković iz IJF-a ističe da će, iako oni prijevremeno umirovljeni imaju niže mirovine i po sadašnjem zakonu, zbog duljeg razdoblja u kojem ih primaju na kraju dobiti gotovo isti iznos kao kasnije umirovljeni koji će mirovinu primati kraće vrijeme. Računica HSU pokazala je, podsjetimo, da bi prijevremena mirovina za radnika koji pet godina prije roka ode u mirovinu po starom zakonu bila 1859 kuna, dok po novom pada na 1626 kuna. Istovremeno radnik s punim stažem ostvaruje 2334 kuna. I tu prestaje sličnost s računicama koje su iznijeli HSU i IJF. Budući da će tim prijevremeno umirovljenima novac stizati idućih 17 godina, brojke IJF-a pokazuju da će u tom vremenu primiti 379.429 kuna. Radnik koji radi pet godina dulje (a mirovinu prima samo 12 godina) primit će čak 43.000 kuna manje i istodobno uplatiti gotovo 92.000 kuna doprinosa više.

Isplativ kraj radnog vijeka
“Posve je očito da se po starom zakonu isplatilo otići u prijevremenu mirovinu jer, iako je bila 9 posto manja, ukupna primljena mirovina zbog duljeg razdoblja korištenja bila je 42.000 kuna viša ili gotovo 13 posto”, kaže Bejaković. S većom penalizacijom ova bi se računica trebala djelomično preokrenuti u korist radnika koji rade dulje jer će nakon 17 godina prijevremeno umirovljeni radnik sada primiti 331.742,8 kuna. “Kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, odnosno nagrađivanje kasnijeg odlaska u mirovinu više je nego potrebno, pohvalno i pozitivno i brojne države su već uvele ili uvode takve mjere”, ističe Bejaković. “Koliko god bile teške i nepopularne ovakve mjere, one su nužne zbog dugoročne stabilizacije i uspostave održivoga mirovinskog sustava”, tvrdi on. U Hrvatskoj je tek 11,6% umirovljenika odradilo 40 godina, a manje od četvrtine ima između 35 i 39 godina staža. Broj prijevremenih umirovljenja stalno raste; sa 22.800 u 1997. povećan je čak četiri puta – na 93.500 krajem lipnja 2010. Trendu je pomogla država početkom 2008., prepolovivši najveći iznos penalizacije sa 20,4% na najviše 9%.

Zakonske izmjene

Do petinu više ili niže mirovine
Listopad donosi dvije novine: svako prijevremeno umirovljenje “kažnjavat” će se 4,08 posto nižom mirovinom po godini, što znači da pet godina prije redovne mirovine smanjenje iznosi 20,4 posto. Istodobno će se u istim postocima nagrađivati ostanak na poslu pa bi se za rad i nakon navršenih 65 godina starosti mirovina povećala za maksimalnih 20,4 posto.