Snažna ekspanzija Plive na ruskom tržištu, gdje je hrvatska farmaceutska tvrtka za nekoliko godina utrostručila izvoz, plod je dugog i upornog rada te ulaganja, tvrdi Alojz Pungaršek, direktor moskovskog predstavništva Plive. U posljednje tri godine Pliva je znatno proširila svoj proizvodni portfelj i ostvarila rast viši od rasta ukupnog farmaceutskog tržišta u Ruskoj Federaciji.

Gospodine Pungaršek, prošle je godine izvoz Plive u Rusiju dosegao rekordnu vrijednost veću od 90 milijuna dolara. U protekle tri godine, odnosno od vašeg dolaska na čelo moskovskog predstavništva, utrostručen je izvoz Plive iz Hrvatske u Rusiju. Kako vam je to uspjelo?
– Pliva je pravovremeno prepoznala trendove na ruskom farmaceutskom tržištu – snažan rast samog tržišta u 2005. godini, rast prodaje generika te sve veću platežnu sposobnost ruskih građana – kao i značenje snažnog pozicioniranja kompanije na tom tržištu. Danas je tržište Ruske Federacije jedno od ključnih tržišta kompanije izvan SAD-a. Osim toga, u zadnje tri godine Pliva je lansiranjem 11 novih lijekova znatno proširila svoj proizvodni portfelj te udvostručila broj svojih medicinskih predstavnika na području Ruske Federacije. Tako upotpunjen tim, uz dobar pozitivan naboj i kvalitetnu podršku iz Zagreba, u potpunosti je ostvario zadane ciljeve. Želim napomenuti i to da je Pliva ostvarila veći rast od rasta ukupnog farmaceutskog tržišta u Ruskoj Federaciji.

Prošlogodišnjim rekordnim rezultatom vraćena je slava koju je Pliva imala 80-ih godina na sovjetskom odnosno ruskom tržištu. Međutim, to je bilo drugo vrijeme kada jugoslavenska i uopće istočnoeurospka farmaceutska industrija nije imala konkurenciju na sovjetskom tržištu. Danas se za svoj dio kolača na ruskom tržištu bore sve vodeće i značajnije svjetske farmaceutske tvornice.
– Tako je. Danas su sve vodeće svjetske farmaceutske kompanije prisutne na ruskom tržištu i konkurencija je golema. Više nema državnih tendera, a tržište prepoznaje samo kvalitetu i cijenu. Na ljestvici generičkih proizvođača lijekova Pliva se danas nalazi na zavidnom 11. mjestu.

Poznato je da je Sumamed i dalje glavni Plivin adut na ruskom tržištu. Međutim, taj proizvod nije i jedini u sve većem Plivinom izvozu.
– Činjenica je da prodaja Sumameda čini veliku stavku u ukupnom izvozu na rusko tržište. Činjenica je i da postoje mnogi drugi preparati s kojima je Pliva prepoznata kao brend, poput primjerice Gastala koji se u zadnjih 10 godina vrlo uspješno prodaje i reklamira na svim ruskim TV-kanalima. Tu su i lijekovi za bolesti srca i krvožilnih sustava, diuretici i mnogi drugi novi proizvodi kojima Pliva kreće u daljnje osvajanje ruskog tržišta.

Koji su glavni problemi Plive na ruskom tržištu? Konkretno, mislim na falsificirane lijekove.
– Početkom ovog desetljeća, posebno 2000. i 2001. godine, Pliva je, kao i mnogi drugi proizvođači, imala problema s krivotvorinama, jer je u to vrijeme postojao cjeloviti sustav kopiranja najprodavanijih proizvoda na ruskom tržištu. Uvođenjem zaštitnih naljepnica na top proizvode taj je problem riješen i sa zadovoljstvom mogu potvrditi da su upravo Plivin primjer slijedile mnoge druge zapadne kompanije. Danas na tržištu ne postoji ozbiljan problem s falsifikatima, a posebno od trenutka kada je država donijela odgovarajuće zakone i propise zahvaljujući kojima se sada provodi mnogo stroža kontrola lijekova prije njihovog puštanja na police ljekarni.

Kakvi su Plivini planovi s daljnjim osvajanjem i prisutnošću na ruskom tržištu?
– Prvenstveni nam je cilj ostvariti planirani rast prodaje što je, gledajući odlične rezultate za prvi kvartal ove godine, vjerujemo, realno. Sljedeći nam je cilj regionalna ekspanzija, odnosno povećanje broja naših predstavnika u regijama, još bliža i konkretnija suradnja s veledrogerijama i ljekarničkim lancima, intenzivnija prodaja novih proizvoda lansiranih u protekle dvije godine, te lansiranje na tržište još 5 novih proizvoda do kraja ove godine. Od 1. lipnja cjelokupno tržišno poslovanje prelazi na našu domicilnu tvrtku Pliva Rusija, što je još jedna dodatna prednost s obzirom na činjenicu da na taj način uveliko skraćujemo put robe do kupaca. Umjesto složenog i dugog puta iz Zagreba, kupci će ubuduće robu preuzimati s našeg velikog skladišta u okolici Moskve i time osigurati stabilnu opskrbu svojih filijala i klijenata. Pliva razmatra potencijalne planove za ostvarivanje domicilnog statusa u Rusiji.
(Bogoljub Lacmanović, specijalni izvjestitelj iz Moskve)

U Rusiji novac ne leži na cesti

Prošle je godine ukupna hrvatsko-rusko robna razmjena vrijedila 2,7 milijardi USD. Međutim, od te vrijednosti na hrvatski izvoz u Rusiju otpada tek 157 milijuna dolara (od kojih se čak 60 posto odnosi na izvoz Plive). Što bi vi savjetovali hrvatskim proizvođačima i izvoznicima i koji je po vašem mišljenju put da Hrvatska poveća svoj izvoz i smanji ogromnu disproporciju u robnoj razmjeni s Rusijom?
– Mišljenja sam da mnoge hrvatske tvrtke nemaju dovoljno strpljenja s ruskim tržištem, odnosno smatraju da u Rusiji “novac leži na cesti”, što nikako ne stoji. Pliva je svoju sadašnju poziciju stekla tek nakon dugog, upornog i strpljivog rada te nakon mnogo ulaganja, što je izazov koji neke naše kompanije nisu spremne prihvatiti. Također, možda je i ukupna društvena i politička klima u Hrvatskoj previše okrenuta prema Europskoj uniji, pa se pomalo zanemaruju velike mogućnosti koje pruža teritorij Rusije i bivšeg Sovjetskog Saveza.

ključna stvar tek dolazi

Dva sata postala su 15 minuta. Zašto to još nije donijelo veću zaradu?

Koliko robe kupiti

Zašto kompanije više ne žele držati puna skladišta? Iza svega je veliki novac