Nakon očigledne političke potpore provedbi aktualnog projekta Pelješkog mosta i u što kraćim rokovima koja je jučer stigla iz Strasbourga, pravnici koji prate ovaj tender poručuju da je sad sve na našim institucijama da pravno-tehnički uredno odrade svoj posao.

Naime, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u utorak, nakon govora hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kojim je otvorena rasprava s europarlamentarcima o budućnosti EU, političko "zeleno svjetlo" dobio je i naš najveći infrastrukturni projekt Pelješki most. To znači da se nepoznanice nalaze samo u sferi odlučivanja DKOM-a vezano za dvije žalbe.

Bezrezervnu potporu EK objavio je njezin predsjednik Jean Claude Juncker, i to jasnim političkim stavom o važnosti projekta i za Hrvatsku i za EU da su prema mišljenju europarlamentarca Tonina Picule otklonjene sve dileme koje su se nataložile u zadnje vrijeme u pogledu izgradnje Pelješkog mosta.

"Danas je jedan od onih dana koji se pamti. EK je imala puno upita od susjeda i tvrtki kakav je to projekt, a nakon odabira kineske ponude krenule su primjedbe na proces. Motivirane su političko-poslovnim interesima. No, objavom pune potpore projektu koji treba povezati dva dijela teritorija Hrvatske, odnosno EU, poslala je i poruka da se ulazak jedne zemlje u EU – isplati", kaže Picula dodajući da se pomno prati i ono što Juncker prešuti, što je ovaj put slučaj s jačanjem Schengena.

Po mišljenju eurozastupnice Ivane Maletić potpora je izuzetno važan odgovor EK na česte sumnje koje se čuju u našoj javnosti vezano uz potrebu za prethodnim postizanjem dogovora s BiH. No, Hrvatska je, podsjeća, država članica, dostupna su nam sredstva eu fondova koja u skladu sa zadanim tematskim prioritetima možemo usmjeriti u projekte koje smatramo najvažnijima, a EK nam u tome daje punu podršku. Maletić navodi i da "raduje činjenica što se jasno čulo kako je namjera Komisije i dalje davati podršku razvojnim projektima u Hrvatskoj", što je, veli, ujedno i poruka da se namjerava i u budućem proračunu planirati snažna kohezijska politika.

"Što se tiče odabira kineskih ponuđača, ako je ponuda zadovoljila uvjete natječaja i prema njima ocijenjena kao najbolja, onda bi odabir nekog drugog ponuđača bio kršenje procedure javne nabave, a tad financiranje iz EU fondova ne bi bilo prihvatljivo. Želje mogu ići u smjeru da se sredstvima iz EU proračuna potiču europski dobavljači i izvođači, ali s obzirom na to da su procedure javne nabave otvorene svima, u konačnici pobjeđuje najbolja ponuda", zaključuje Maletić.