Zbog neusklađenih kriterija gradnje i proturječnih propisa prostorni planovi nerijetko ograničavaju provedbu masterplanova razvoja turizma određenog područja. Stoga su naručitelji, osobito oni strani, često u dilemi oko toga koji je dokument na snazi, upozoravaju članovi Državnog savjeta prostornog uređenja.

Savjet ovih dana županijama na Jadranu šalje nove kriterije za planiranje turističkih predjela obalnog područja, koji će poslužiti pri izmjeni prostornih planova. U Državnom savjetu tvrde da predstavnici županija te investitori u turizmu jedva čekaju kriterije koji će im razriješiti navedene dileme. “Primjerice, investitori za realizaciju projekta moraju prikupiti ukupno 35 suglasnosti različitih državnih i lokalnih institucija, a zbog neusklađenih propisa neke od njih se međusobno isključuju, što hitno treba usuglasiti”, ističe Stjepo Butijer, predsjednik Savjeta. Usuglašavanju propisa pridonijet će, kaže, upravo kriteriji jer su oni svojevrsna dopuna postojećih standarda i polazište za nove potrebne u izradi prostornih planova. Točnije, kriteriji su dopuna postojećim zakonima koje ne prate odgovarajući podzakonski akti ili pravilnici. Kriteriji će se “pozabaviti” i zabranom gradnje. “Jedna od novosti koja bi trebala zaživjeti primjenom kriterija je odstupanje od linearnog određenja zaštićenoga obalnog područja koje je prema mišljenju Savjeta prihvatljivo kao privremena mjera zaštite. Međutim, budući da nije jednako stotinu metara od obale oko Neretve ili u podvlebitskom području, stoga će se razmotriti opcija da se u T1 i T2 zonama turističke gradnje ne drži stroga odredba o zabrani gradnje 170 metara od mora, već će se voditi računa o potrebama pojedinog projekta”, najavljuje Butijer.

Inače, novi turistički predjeli u sadašnjim prostornim planovima planirani su gotovo isključivo uz obalnu crtu. No Savjet smatra da je nužno turističke predjele pomaknuti od obalne crte više prema zaleđu, pogotovo na području Dalmacije, kako bi se obala oslobodila od gradnje. Također upozoravaju da su kriteriji razgraničenja pomorskoga dobra načelni, što otežava postupak njihova određenja, osobito u planiranju luka. Ono je otežano i zbog neujednačenih tumačenja “podjele” akvatorija unutar javnih luka u odnosu na građevnu strukturu i nositelje prava korištenja pomorskoga dobra. Savjet stoga preporučuje izradu cjelovite studije nautičkog turizma koja bi trebala dati odgovor na pitanje kakve luke su doista potrebne hrvatskom turizmu i na kojim mjestima. Među ostalim, preporučuje se i izrada programa razvitka i gradnje igrališta za golf. Također, pojašnjavaju u Državnom savjetu prostornog uređenja, u prostornim planovima jadranskih gradova i općina u kojima je postojeći udio turističkih postelja apartmanima, kućama za odmor te kampovima veći od 50 posto ukupnoga smještajnoga kapaciteta, prednost treba dati planiranju hotela.