Doktoriravši korporativne financije na Međunarodnom doktorskom studiju European Doctoral Programmes Association in Management and Business Administration na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pozvana sam da uz znanstvenu karijeru razvijam i poslovnu u financijskom sektoru, a s obzirom na prethodno iskustvo na menadžerskoj poziciji u vodećoj hrvatskoj kompaniji.
Puno širi pristup u upravljanju poslovnim sustavima stekla sam upravo kroz znanstvenu karijeru, što mi je u konačnici i pomoglo u efikasnijem upravljanju poslovanjem. Najbolji primjer za to su osiguravajuće kompanije gdje sam na izvršnim i savjetodavnim funkcijama, na operativan i strateški način, donosila odluke koje su se ticale ne samo poslovnog rezultata, već i zaposlenika i klijenata u konačnici, gdje su zbog specifičnosti poslovanja i reguliranosti tržišta pokazatelji ovisili o metodama koje su ponekad bile nove za te kompanije, no rezultirale su odličnim financijskim rezultatom.
Ključna Čermakova uloga
Pristup zaposlenicima i kolegama uvelike je ovisio o mojim drugim aspektima stručnosti, koji su pripomogli da u toj sinergiji zajedničkim radom ostvarimo najbolje razvojne učinke za kompanije. Konkretno, radi se o poslovnim grupama Agram, Adris i Allianz gdje sam bila jedina savjetnica Uprave u organizacijskoj strukturi cijele Allianz grupe.
Ključnu ulogu u mojoj poslovnoj karijeri odigrao je Ivan Čermak, vlasnik Crodux grupe, druge najveće naftne kompanije u Hrvatskoj, koji me pozvao da se priključim njihovom izvršnom timu. Pristupivši u energetski sektor, otvorila mi se nova dimenzija primjene interdisciplinarnih rješenja koja su rezultirala većom efikasnošću poslovanja tih poduzeća.
Pritom mi je upravo liderstvo odigralo ključnu ulogu te su mi kompetencije u transformaciji vještina iz upravljanja financijskog u energetski sektor otvorile nove mogućnosti kroz suradnju s GDi Grupom, jednim od najvećih IT izvoznih hrvatskih kompanija koja nudi globalno vodeća rješenja za upravljanje cjeloživotnim ciklusom energetske infrastrukture i operacija za digitalnu infrastrukturu, tj. komunikacijske mreže i usluge.
GDi Grupa trenutačno ima urede u 13 zemalja Europe te jedan u Aziji, a ono što ih dodatno čini izvrsnima je činjenica da žene čine više od pedeset posto zaposlenih u managementu kompanije.
Hrvatska poduzeća u energetskom sektoru još preispituju mogućnosti intenzivnijeg razvoja, dok globalni geopolitički smjerovi ukazuju na nužnost turbulentnih promjena. Ključni su izazovi: nedostupnost energenata zbog ratnih i diplomatskih zbivanja čime se bitno utječe na globalnu nestabilnost cijena energenata, zatim povlačenje industrije iz EU, preispitivanje ESG-a i ostalih geostrateških promjena koje bitno utječu na poslovanje poduzeća u energetskom sektoru RH.
Upravo temeljem navedenog, kao i bogatog poslovnog iskustva, trenutačno radim kao partner na znanstvenim projektima s Institutom Ruđer Bošković (IRB), njemačkim Centrom za računalne materijale i procese Friedrich Alexander Sveučilišta Erlangen-Nürnberg (FAU) i gospodarskim partnerom GDi Ensemble Global, a koji su u domeni energetskog sektora jer se mora povećati efikasnost kroz digitalnu transformaciju i konkurentniju upravljačku ekonomiju. Cilj je razviti održive energetske sustave kroz primjenu naprednih tehnologija poput digitalnih blizanaca, umjetne inteligencije (AI), prediktivne analitike, GIS-a, IoT-a i GeoAI-a, s fokusom na cjelovit životni ciklus infrastrukture – od planiranja do zamjene novim rješenjima, imajući u fokusu obnovljive izvore energije.
Bolje, ali daleko od EU
Integrirajući znanstveno-nastavno zanimanje kroz primjenu u poslovnom sektoru, može se zaključiti da u zadnjih deset godina broj žena koja su završile doktorski studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu iznosi 57 posto, prema 43 muškaraca, dok usporedo s time specijalističke studije u istom periodu završava 56 posto žena nasuprot 44 posto muškaraca, što ukazuje da ulaganje žena u znanje i cjeloživotno obrazovanje pokazuje njihov interes i kompetencije za aktivnijim uključenjem u menadžment kompanija.
Da tu postoji velik i neophodan prostor potvrđuju i najnoviji objavljeni podaci za 2025. godinu, prema kojima udio žena u upravama kompanija unutar indeksa CROBEX iznosi tek 22,5 posto, što predstavlja rast u odnosu na 19,4 posto iz prethodne godine, ali je i dalje ispod prosjeka Europske unije, koji iznosi 34,7 posto. Slični podaci iz drugih izvora potvrđuju ovaj trend: udio žena u upravama hrvatskih poduzeća izlistanih na burzi kreće se između 19 posto i 22 posto. Iako se bilježi pozitivan trend, gotovo polovica hrvatskih tvrtki još nema niti jednu ženu u upravi. Točnije, 42 posto tvrtki iz sastava indeksa CROBEX nema niti jednu ženu na upravljačkim pozicijama, što ukazuje na potrebu jačanja ženskog liderstva i stvaranja potrebnog okružja, kako za državu, tako i za institucionalne i privatne vlasnike kompanija.
Podsjetimo, Hrvatska je krajem 2024. godine implementirala EU Direktivu o rodnoj ravnoteži na rukovodećim pozicijama, prema kojoj bi do kraja lipnja 2026. najmanje 33 posto svih mjesta u upravama trebale zauzimati žene.
Dakle, prostora za žene u liderstvu itekako ima, one se sve više pozicioniraju u tradicionalnim “ne muškim” sektorima te preuzimaju sve važnije uloge. Moje iskustvo potvrđuje da barijere postoje samo ako ih mi sami postavimo, dok se znanjem, upornošću i ulaganjem u odnose, a temeljem dubokog poznavanja širokoga gospodarskog sektora i znanstvenog okvira, stvaraju uvjeti za primjenu interdisciplinarnih rješenja koja rezultiraju većom efikasnošću poslovanja kompanija i danas postaju imperativ uspjeha.
