Korčula mora postati tvornica novca", izjavio je nedavno za posjeta tom otoku i gradu premijer Zoran Milanović.

Zasad od "tvornice novca" nema ni 't'. Korčulanski hotelijer je početkom godine ušao u predstečajnu nagodbu, a država mu je nedavno morala i novčano priskočiti. Do početka glavne turističke sezone trebao bi najprije drastično smanjiti temeljni kapital i dobiti financijsku injekciju od 40 milijuna kuna kojom bi došlo i do privatizacije 'na mala vrata'. Prema najavi skupštine sazvane za 17. svibnja, natpolovični državni udjel (AUDIO sa 52,3%) u dva bi koraka pao na 5%, a udjeli ostalih dioničara bi se, barem u prvoj fazi, proporcionalno sveli na nešto manje od 5%. Vlasnikom više od 90% HTP-a postala bi zagrebačka tvrtka Dalmacija hoteli, i to novcem Prosperus FGS-a, jednog od pet fondova za gospodarsku suradnju.  No, užurbani plan s već raspoređenim glavnim ulogama izaziva podozrivost. "AUDIO je obavijestio Upravu HTP Korčule o dva iskaza interesa za dokapitalizaciju, a jedan se potom pokazao ozbiljnim, piše u objašnjenju. Što to znači? Tko je bio drugi? Zašto se interes nije testirao na javnom natječaju?

Ovako je dojam da se nezavidna financijska situacija uoči turističke sezone koristi kao alibi za brzopoteznu prodaju turističkog sinonima grada Korčule, koji raspolaže objektima na najatraktivnijim lokacijama u gradu, površine gotovo 130 tisuća četvornih metara", komentira jedan investitor uvjeren da imovina HTP-a Korčule i uz sve likvidnosne probleme i 125 milijuna kuna evidentiranih dugova, vrijedi više. Ulaganjem 40 milijuna kuna odskora bi, dakle, vlasnik više od 90 posto HTP-a Korčula, trebali postati Dalmacija hoteli, zagrebačka tvrtka za turističke usluge sa sjedištem u Zagrebu i temeljnim kapitalom od 20.000 kuna osnovana nedavno, vjerojatno upravo za potrebe tog projekta. Osnovala ju je novigradska Laguna koju vlasnički kontrolira Auctor Kapital, odnosno krug investitora predvođen Marijanom Palićem. Novac Dalmacija hotelima, a time i stvarni strateški investitor u HTP Korčulu, trebao bi kapitalnim ulaganjem osigurati Prosperus FGS. Prijedlog je Uprave i Nadzornog odbora hotelijera da se u prvom koraku temeljni kapital tvrtke smanji sa 128,2 na samo 4,4 milijuna kuna, i to smanjenjem nominalne vrijednosti dionice sa 300 na 10 kuna. Time bi se pokrili gubici koji zaključno s 31. prosincem 2012. iznose nešto više od 41 milijun kuna, dok bi se ostatak od 82,3 milijuna kuna unio u rezerve društva.

Te novoformirane rezerve bi se, prema tumačenju Uprave, iskoristile za pokriće očekivanih 8,2 milijuna kuna lanjskog gubitka "kao i potencijalnih budućih gubitaka u slučaju da se predloženi plan financijskog i poslovnog restrukturiranaj ne provede u zamišljenim rokovima i iznosu". Dokapitalizacijom bi novi temeljni kapital iznosio 44,2 milijuna. Za postojeće dioničare u ovom se krugu predviđa isključenje prava sudjelovanja. U Upravi HTP-a Korčula objašnjavaju to hitnošću, jer dokapitalizacija u kojoj potencijalno sudjeluje više od sto dioničara zahtijeva procedure koje traju – od izrade prospekta do odobrenja Hanfe. Postojećim dioničarima s tim u vezi se daje svojevrsno odgodno obećanje, tvrdnjom da je Društvo spremno poduzeti sve aktivnosti potrebne za daljnje povećanje temeljnog kapitala u korist postojećih dioničara", uz iste uvjete i razmjerno postojećim udjelima.

Kako se država u startu eliminira iz te operacije, evidentno je da i uz opciju da svi ostali dioničari iskoriste tu mogućnost, Dalmacija hotelima (Prosperus FGS-u) ostaje siguran natpolovični udjel, a time i upravljačka prevlast. Dosad je kod korčulanskog HTP-a bilo samo nekoliko (neuspješnih) pokušaja prodaje pojedinih hotela, ali ne i tvrtke. Primjerice, za kompleks Bon Repos startalo se sa cijenom od 125 milijuna, a u posljednjem natječaju cijena je spuštena na 80, što je navodno bilo desetak milijuna više od ponude.