Brodogradilište 3. maj, Jadrankamen te nekoliko posrnulih građevinskih perjanica samo su neki od slučajeva s kojima se u medijima licitira(lo) kao metom fondova za gospodarsku suradnju kao ulagačima.

S tim se fondovima rizičnog kapitala često kalkulira u spašavanju tvrtki jer im država (putem HBOR-a) dijelom osigurava i kapital. A premda je FGS-ovima i mimo toga kroz ruke prošlo, kažu, stotine potencijalnih projekata, nedavno je zaključeno šesto ulaganje te petorke. Prosperus FGS je dokapitalizacijom od 30 milijuna kuna postao dioničarom zagrebačkog Vodoskoka. Poput drugih, u Prosperus Investu ističu kako je put od ideje do ulaganja dug i kako imaju još nekoliko uznapredovalih projekata, no tvrtka Vodoskok im je prvi realizirani. Svježi kapital tvrtka će iskoristiti za investiciju u novu proizvodnu opremu te financiranje obrtnog kapitala za rast prodaje i regionalno širenje. Iako je široj javnosti malo poznata, ta je tvrtka na čelu s direktorom (i suvlasnikom) Davorom Meštrovićem lani imala 283 milijuna kuna konsolidiranog prihoda i 105 zaposlenih.

Vodeći je domaći veletrgovac cijevima i spojnim dijelovima koji se koriste u infrastrukturnim projektima u sustavima opskrbe vodom, kanalizaciji, opskrbi plinom, zaštiti telekomunikacijskih kablova, navodnjavanju… U vlasništvu ima i tvrtku Heplast-pipe koja je pak vodeći proizvođač plastičnih cijevi i spojnih elemenata. Prosperus se zadovoljio manjinskim kontrolnim paketom, a uvjereni su da će dobar menadžment i potencijal domaćeg i regionalnog tržišta za tri do pet godina, što je uobičajeni ulagački horizont tih fondova, osigurati zadovoljavajući povrat na kapital.  Vodna infrastruktura jedno je od područja u kojima Hrvatska zaostaje za prosjekom EU i, uz energetiku, tu su u planu najveće investicije. Računa se da će samo zbog usklađivanja s EU direktivama morati uložiti 1,3 milijarde eura u sustave opskrbe vodom, 3,1 milijardu u sustave kanalizacije i odvodnje otpadnih voda te oko 600 milijuna eura u navodnjavanje.

Tržišta BiH i Srbije, koja su dio regionalnih liderskih ambicija tvrtke u veleprodaji i proizvodnji cijevi, još su manje razvijena i tek očekuju znatne investicije u tom području iz predpristupnih fondova EU, a važno je i to što su glavnim financijerima tih projekata (EBRD-u, EIB-u, Svjetskoj banci, KfW-u) ulaganja u infrastrukturu pitke vode i kanalizaciju prioriteti.Od ostalih dosad realiziranih ulaganja FGS-ova još dva su išla u proizvodnju: Nexusovo u Požgaj (parketi), te Quaestusovo u Fragariju (voće). Nexus je, uz to, dva ulaganja usmjerio u IT sektor – Podatkovni centar Križ te Mare Conecto (IT za nautički turizam), dok je Alternative FGS zasad odradio samo inicijalno ulaganje u Centar banku. Honestas FGS pak svoje prve projekte – dva greenfield ulaganja u obnovljive izvore energije – još finišira, a navodno će za objavu uskoro biti spreman i drugi ulagački projekt Quaestusa.