Slovenija je jako zainteresirana plin iz LNG terminala na Krku, koji je osigurao dodatni kapacitet od 300 milijuna prostornih metara prirodnog plina za što će biti raspisan natječaj, rečeno je u ponedjeljak nakon sastanka ministra gospodarstva Tomislava Ćorića i slovenskog ministra infrastrukture Jerneja Vrtovca.

Vrtovec je rekao da Slovenija razmatra diversifikaciju dobave plina, kako ne bi bila ovisna o dobavi iz jedne države, odnosno iz Rusije. Naglasio je da će LNG terminal povećati kapacitet i objaviti natječaj za 300 milijuna prostornih metara plina te da je Slovenija jako zainteresirana da bude dio tog dogovora.

Trgovinski smjerovi

Dva događaja definitivno obilježavaju prošlu izvoznu godinu: Uloga LNG-a Hrvatska je golema

Infrastruktura za taj plin je uspostavljena i ne treba novih nadogradnji za tu količinu, rekao je Vrtovec i istaknuo da bi tako Slovenija preko LNG terminala u Omišlju dobavila gotovo jednu trećinu potrebnog plina.

Na pitanje je li Slovenija zainteresirana za izgradnju još jednog reaktora u nuklearki Krško te bi li Hrvatska bila uključena, rekao je da je Slovenija za to jako zainteresirana i da će se o tome razgovarati.

Ministar Ćorić je rekao da su kapaciteti terminala od 2,6 milijarda prostornih metara plina na godinu zakupljeni do 2027., ali da je kapacitet bez dodatnih ulaganja podignut na 2,9 milijardi. Potvrdio je da će biti objavljen natječaj za zakup tih dodatnih količina. Kapacitet se nakon povećanja na 2,9 milijardi još može povećati, ali uz dodatne infrastrukturne radove operatera Plinacoa na magistralnom plinovodu i sada se taj scenarij analizira, rekao je Ćorić.

Istaknuo je da je terminal izgrađen kako bi Hrvatska i europske zemlje dobile alternativni dobavni pravac te da veseli ako će Slovenija, odnosno slovenski Geoplin, dobiti 250 do 300 milijuna prostornih metara plina na godinu.

Ćorić je rekao da će tender biti slobodan, da Geoplin ima interes te se ne očekuje interes drugih strana, budući da plinska cijev prema Mađarskoj posve koristi svoj kapacitet. Sada prema Mađarskoj možemo isporučiti 1,7 milijardi prostornog metara plina s postojećim kapacitetom, a Hrvatska svoje kapacitete više- manje namiruje pa ovaj dodatni kapacitet i plin ima lijepi potencijal da ode upravo u Sloveniju, kazao je.

Ćorić je naglasio da najveći dio plina koji dođe na terminal i ostaje u Hrvatskoj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Naše tržište, sektor stanovništva i poduzeća, izgradnjom ovog terminala dobilo je sigurnu alternativnu dobavu plina,” zaključio je Ćorić.

Mirni po pitanju struje

HEP za gradnju drugog bloka nuklearke Krško

Suradnju Hrvatske i Slovenije u energetici ocijenio je “više nego dobrom”, a teži odličnoj.

Izvijestio je kako je dogovoreno formiranje skupine na razini ministarstava energetike, koja će se baviti ključnim pitanjima, a to se ponajprije odnosi na LNG, energetsku infrastrukturu i NE Krško.

Nuklearna energija da, ali proizvodnja ne u Hrvatskoj

Ćorić je rekao da Hrvatska nema ništa protiv proizvodnje električne iz nuklearne energije, ali ne u Hrvatskoj. Uz postojeći objekt u Krškom, ako Slovenija bude išla u izgradnju drugog bloka, Hrvatska je zainteresirana za taj stabilan izvor električne energije kojima bi se dodatno namirile hrvatske potrebe, rekao je.

Što se tiče električne energije, Hrvatska će, kako je rekao, povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora.

Gorivo bi trebalo pojeftiniti

Na pitanje o promjenama cijena goriva od sutra, Ćorić je rekao da će “dizeli ići 80 lipa dolje, a benzin 36 ili 37 lipa.” Rekao je da ćemo, kako danas stvari stoje, vjerojatno imati daljnje pojeftinjenje, ali da se ne može sigurno reći kako će se cijene kretati.

Na pitanje hoće li i kako država pomoći Brodosplitu, rekao je da to ovisi o razgovorima te tvrtke i HBOR-a. Hrvatska je stala iza brodogradnje i Brodosplita u jednom trenutku s ogromnim sredstvima koja su uložena u restrukturiranja, a nastavak brodogradnje, neovisno o kojem se brodogradilištu radi, zahtjeva pune knjige narudžbi i profitabilno poslovanje, kazao je.