Malo je proračunskih stavaka kod kojih će ispunjenje planova ići glatko kao s transferom dijela dobiti središnje banke.

Savjet HNB-a u srijedu je donio odluku da se od 735 milijuna kuna neto dobiti HNB-a proračunu proslijedi 432 milijuna ili 50-ak milijuna više nego lani. Ni kod saborskih rasprava o izmjenama zakona u sklopu rebalansa ishod glasovanja nije baš neizvjestan. No, time ne prestaju rizici ostvarenja zacrtanoga, kao ni dvojbe oko slabosti planiranja. Neslužbene informacije o punjenju proračuna u prva dva mjeseca signaliziraju, primjerice, da će glavni porezni prihod, onaj od PDV-a, ponovno biti velik izazov u pogledu ostvarenja plana. Iako je rebalansom upravo zbog procjena o ograničenjima osobne potrošnje predviđeno oko pola milijarde kuna manje prihoda od PDV-a nego u izvornom planu proračuna za 2014., novi plan sa 42 milijarde kuna PDV-a znači povećanje za gotovo dvije milijarde kuna ili oko 4,7 posto u odnosu na lanjsko ostvarenje.

U prva dva mjeseca ove godine, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, prikupljeno je oko šest milijardi kuna PDV-a, što je gotovo 250 milijuna ili oko 3,5 posto manje nego lani. To se dogodilo unatoč povećanju međustope PDV-a sa 10 na 13 posto, kao i punim efektima fiskalizacije, koja je lani bila tek u prvoj fazi. Ukupni prihodi u siječnju i veljači su, pak, bili gotovo tri posto ili oko pola milijarde kuna veći nego lani, ali to se potpuno može pripisati snažnom rastu prihoda od trošarina. Od njih se u prva dva mjeseca slilo 600-tinjak milijuna kuna više nego lani, a ta je razlika uglavnom ostvarena na duhanskim trošarinama. Očito su duhanske kompanije imale naznaka da slijedi povećanje trošarina, a to znači samo da će se za koji mjesec taj efekt istopiti.

Slično vrijedi i za desetak posto veći prihod od poreza na dobit, koji zasad odražava uplate po lani razrezanim predujmovima, a s travnjem i konačnim obračunima dobiti na taj bi se porezni prihod trebao odraziti značajan pad lanjskih zarada kompanija i banaka. Činjenica je da se od travnja na prihodima očekuju i učinci nekih Vladinih jednokratnih zahvata i novih ili povećanih dodatnih nameta, od kojih neki – poput povećanja zdravstvenih doprinosa koje bi proračunu trebalo osigurati dodatnih 1,6 milijardi kuna – trenutačno prolaze iscrpljujuće rasprave i kritike u Saboru. No, na kraju će ostvarenje planiranih oko 117 milijardi kuna proračunskih prihoda uvelike opet ovisiti o tome koliko će turistička sezona kompenzirati pad osobne potrošnje.