Domaće gospodarstvo u ovoj godini očekuje pad od namanje 2,9 posto, a vjerojatna je mogućnost da pad bude drastično veći i dosegne čak 5 posto. Ostvari li se optimističniji scenarij, prihodi državnog proračuna mogli bi podbaciti za sedam do osam milijardi kuna, dok bi u gorem slučaju fiskus ostao bez desetak milijardi kuna prihoda, procjena je makroekonomskog odjela Hypo Alpe-Adria banke na čelu s Hrvojem Stojićem.
Pripremajući prijedlog antirecesijskih mjera za Vladu, stručnjaci Ekonomskog instituta baratali su padom domaćeg bruto društvenog proizvoda (BDP) od 1,4 posto i posljedično tri milijarde kuna nižim prihodima proračuna. Uzme li se u obzir planirani višak rashoda nad prihodima od 2,4 milijarde kuna uz podbačaj prihoda, Vlada bi morala ozbiljno računati s deficitom središnje države od 5,4 milijarde kuna. No i ta procjena Ekonomskog instituta je konzervativna jer je prošlogodišnje punjenje proračuna podbacilo za milijardu kuna, a manjak se prenio u ovu godinu. Iako proračunski prihodi ovise o gospodarskom rastu (padu), ekonomisti upozoravaju da egzaktna računica nije jednostavna pa procjene punjenja blagajne zavise o tome koja će stavka BDP-a predvoditi pad. Primjerice, osobna potrošnja je najizdašnija osnovica za proračunske prihode, dok je neto izvoz kategorija s daleko manjim doprinosom proračunu. “Pad BDP-a od 2,9 posto je osnovni scenarij i podrazumijeva podbačaj u prihodima od 7 do 8 milijardi kuna”, kaže Stojić. “U slučaju da pad BDP-a predvodi neto izvoz podbačaj prihoda neće biti značajan, no bude li i dalje vođen smanjenjem uvoza i osobne potrošnje taj bi manjak mogao dosegnuti i do 10 milijardi kuna”, kaže Stojić i upozorava da tek treba vidjeti turističku sezonu i što će se dogoditi na tržištu rada, odnosno hoće li restrukturiranje tvrtki (otpuštanje viška radnika) utjecati na kupovnu moć.“Imajući u vidu postojeću poreznu strukturu i kretanje BDP-a, može se reći da pad BDP-a za svaki postotni bod smanjuje prihode proračuna za 1 do 1,5 milijardu kuna. Uz pad BDP-a od dva posto, prihodi bi bili manji od proračunskih za otprilike 3,7 milijardi kuna”, kaže anonimno jedan ekonomist. Doprinosi i PDV su najizdašniji prihodi koji ukupno čine dvije trećine proračuna. Budući da je elastičnost PDV-a na rast BDP-a viša od jedan, znači da će realni pad prihoda od PDV-a nadmašiti pad BDP-a. Uz zadržavanje produktivnosti rada barem na istoj razini od prošle godine, zaposlenost će pasti barem jednako kao i BDP što uz očekivani porast prosječnih plaća od 5 do 6 posto daje nižu stopu nominalnog rasta od proračunskih projekcija, a time i doprinosa. Trošarine bi trebale pasti uglavnom zbog nižih trošarina na automobile, a padom uvoza bilježit će pad i prihodi od carina.Komentirajući negativne prognoze HAAB-a, član Ekonomskog vijeća Mladen Vedriš kazao je da je Hrvatska veća sada u crnom scenariju “zbog visine zaduženosti i povećanih kreditnih rizika, a situacija je kompleksna zbog visoke osjetljivosti financijskog sektora zbog proračunskog deficita te deficita platne bilance”. “Logična varijanta je da se u tom iznosu uskladi i rashodna strana, no to je uravnoženje proračuna. Ako se želi ići ambicioznije u proračunu se moraju osigurati sredstva za potpore pa uravnoteženje na strani rashoda mora biti još i veće”, kaže Vedriš no koliko bi idealno trebalo biti rezanje, ipak nije želio decidirano reći.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu