Promet je nevidljiva ruka turističkog razvoja jer bez dobre i kvalitetne povezanosti s destinacijom turisti u nju neće ni doći, poruka je s istoimene panel diskusije konferencije Hrvatski turistički kongres u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Mreža sutocesta, ključna domaća prometna infrastruktura, nastavlja s procesom monetizacije kako bi se riješili dugovi koji se od rujna bilježe javni dug i deficit. "Ako želite smanjiti dug za tri postotna boda, a to je nužno, najelegantnijji način je da to učinite monetizacijom. Vlada nastavlja s projektom u kojem 49 posto HAC ONC-a ostaje u vlasništvu HAC-a i on ostaje upravitelj tog dobra, a 51 posto ide tržištu u javnoj ponudi dionica", rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.

Podaci Instituta za turizam govore da u Hrvatsku 88 posto turista stiže cestama, 21 posto zračnim prijevozom, a tek jedan posto ostalim sredstvima, uključujući i željeznicu. Iznimka su jedino turisti koji stižu u metropolu; njih više od 50 posto u Zagreb dolazi zračnim prijevozom. "Autoceste su u potpunosti u funkciji turizma što pokazuju brojke o prometu, ali ne nužno i ekonomije u cijelosti, a slično je i sa zračnim lukama", kaže Davor Krasić iz Instituta za turizam. Dok Hrvatska ima najviše autocesta prema ekonomskoj snazi, porazni je podatak da ujedno na njima ima i najmanji promet od svih usporedivih zemalja. "Našu prometnu politiku je kreirao građevinski lobi, a ne prometni stručnjaci i ekonomisti", ističe Krasić.

Preporod je zato zabilježila Zračna luka Zadar suradnjom s niskotarifnom aviokompanijom Ryanairom. "Taj projekt donio je bum u Zadar i okolicu", kaže direktorica Zračne luke Zadar Irena Ćosić u koju Ryanair godišnje dovede 320.000 putnika. "Ne radi se o putnicima niske platežne moći već onima koji racionalno raspolažu budžetom", kaže Ćosić i dodaje: "Samo dovođenje turista nije dovoljno, ključno je što regija nudi i o tome će ovisiti dolazak drugih aviokompanija".

Nakon šest godina borbe s administracijom, na korak do realizacije je povezivanje obalnih gradova hidroavionima. "Ako vam treba šest sati do Korčule nakon što dođete u Split, odustat ćete od odmora na otoku. Oni su posebna vrijednost hrvatskog turizma, no moraju biti povezani", rekao je Klaus Dieter Martin iz tvrtke European Coastal Airlines. "Gotovo je početak svibnja, a mi i dalje imamo problema s lokalnim vlastima koje tumače zakone i pravila kako žele. Obećaju nam lokacije za slijetanje, a onda promijene mišljenje u posljednjoj sekundi. Bojim se da je sezona 2015. izgubljena", požalio se Martin.

Na Lošinj, na koji 90 posto gostiju pristiže automobilom, radi se na proširenju zračnog pristaništa koje zasad može prihvatiti samo manje zrakoplove. U međuvremenu, svijetli turistički primjer je suradnja Jadranka hotela i lokalne zajednice, grada i županije, na rekonstrukciji jedne od prilaznih prometnica kako bi postala sigurnija. "Promet je izuzetno bitna karika u lancu turističkog prometa. Kad obnovite hotele na kategoriju pet zvjezdica, prvo pitanje gosta, primjerice iz Velike Britanije, je kako možemo doći do vas?", zaključio je član Uprave Jadranka hotela Goran Filipović.