Mladi ljudi najskuplje su gorivo, a način na koji oni mogu pokrenuti gospodarstvo neusporediv je s bilo kojim drugim pristupom. Nove ideje, suvremena znanja i nepokolebljivost koju mladi imaju utkane su u srži projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj.

Društveno odgovoran projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj utemeljio je Poslovni dnevnik još 2014. godine s ciljem nagrađivanja izvrsnosti hrvatskih studenata, ali i poticanja njihova lakšeg uključivanja u sustav nacionalne ekonomije, kao i podizanja svijesti javnosti o potrebi zadržavanja obrazovanih mladih ljudi u Hrvatskoj i pružanju prilike za implementaciju njihovih kreativnih ideja. Ove godine projekt je pod egidom ”Budućnost u Hrvatskoj” krenuo dalje.

Hrvatska pamet Hrvatskoj kao projekt utjelovljuje tri kategorije ”Izvorno hrvatsko”, ”Inovativna Hrvatska” i ”Financijaš”, a u svakoj od kategorija mladi znalci mogu prijaviti svoje ideje koje brane pred stručnim žirijem.

Takva tradicija nastavlja se i ove godine. Kao i prethodnih na adresu Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista pristigao je velik broj prijava s različitih fakulteta diljem Hrvatske, no samo neke od njih dobiju priliku predstaviti se pred stručnim žirijem i osvojiti vrijedne nagrade.

S obzirom na to da je svaka od tri zadane teme iz vrlo različitih područja, stručni sud se formira sukladno kategoriji odnosno području stručnosti svakog pojedinog člana. Stalan postav ocjenjivačkog suda činit će predstavnici partnera i Poslovnog dnevnika, a dio ocjenjivačkog suda mijenja se ovisno o zadanoj projektnoj temi.

Ostanak mladih
Cilj natjecanja jest prezentirati ideje, znanja i sposobnosti hrvatskih studenata pretočene u konkretne projekte vezane uz tri osnovna tematska smjera nacionalne razvojne strategije. Također, projektom se želi potaknuti šira društvena rasprava o problemu nezaposlenosti mladih te konsenzusom postići najbolje rješenje za ublažavanje tog negativnog trenda.

Organizatori projekta Večernji list i Poslovni dnevnik uz vrijednu podršku partnera žele potaknuti rješavanje problema odlaska mladih obrazovanih ljudi iz Hrvatske. Zahvaljujući jedinstvenim medijskim platformama, cilj organizatora jest biti inicijator zajedničkog djelovanja svih segmenata društva, te potaknuti suradnju poslovne, akademske i političke javnosti na stvaranju uvjeta za ostanak mladih akademski obrazovanih ljudi u Hrvatskoj s jedne strane, ali i uključiti mlade, visokoobrazovane građane u proces promišljanja smjera budućeg razvoja Hrvatske.

Da projekt ima svoju svrhu govori i činjenica da interes za isti ne jenjava, svake godine pristigne oko 200 projekata, a jedino što iznenadi organizatore je broj novih fakulteta čije ime se nađe na prijavljenom projektu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Mi mladost moramo zadržati u Hrvatskoj, ne zbog nekog patriotizma, već zato što znamo da mladima nigdje neće biti bolje”, ističe glasni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

To je poruka koju Poslovni dnevnik i Večernji list pokušavaju poslati od trenutka pokretanja ovog projekta, a mladi ljudi koji se svake godine predstavljaju pred budnim okom stručnjaka ulijevaju novu dozu optimizma.

Oni raspisuju projekte kojih se ne bi posramio ni ozbiljniji poslodavac, a kako ističe Nišević, posebno važno ih je motivirati danas kada su odlasci mladih postali učestaliji. Poslovni dnevnik prepoznao je tu problematiku, odlučio se okrenuti mladim ljudima i pokazati im kako i tu mogu napraviti biznis.

Da je projekt od svojih početaka bio dobra podloga za budući profesionalni razvoj mladih ljudi s velikim potencijalom svjedoče i primjeri studenata koji su svojevremeno u sklopu Hrvatska pamet Hrvatskoj osvajali nagrade, a danas se njihovi proizvodi mogu pronaći u svim dijelovima Hrvatske, ali i svijeta.

Naime, pobjeda i nagrada na projektu 2015. jedna je od prvih koju je poznati hrvatski inovator Ivan Mrvoš osvojio za svoj projekt pametnih klupa za koje danas svi znamo. Mlade je potrebno osluškivati, a samo osluškivanjem njihovih potreba i davanjem prostora za njihov rast možemo ih i zadržati u Hrvatskoj.

Žiri na završnici projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj prošle godine/M. Habljak/PIXSELL

Nova budućnost
Iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade na završnici šeste godine projekta državna tajnica Željka Josić poručila je da su mladi osnova našeg gospodarskog razvoja i osnova intelektualna i produktivna vrijednost države.

“Studenti su ovdje pokazali koliko vrijede i kako se obrazovanje zaista isplati. Ovo nam otvara vrata u novu budućnost, tako da shvaćamo kako potrebe mladih ljudi moramo kontinuirano osluškivati. Doista, ne mora biti nužno loše ako odu van i provedu određene godine izvan Hrvatske te se sa znanjem usvojenim izvan granica države vrate u Hrvatsku. To znači da su mladi ljudi prepoznali Hrvatsku kao mjesto u koje se treba vratiti”, objasnila je tada Josić.

Svake godine troje mladih ljudi krene Mrvoševim stopama, a prošle godine to su bili predstavnici projekata Pametni investitor, Meliorem i Sve će biti dobro. Pametni investitor odnio je pobjedu u kategoriji Financijaš, a iza njega se našao interdisciplinaran tim kojeg čine Dino Šarlija i Filip Jukić.

“Mlade ja važno poticati na učenje o financijama, a smatram da podrška ovakvim projektima mladima pruža mogućnost da već kao studenti steknu neke navike koje će im koristiti kasnije u realnom životu i stvarnim poslovnim situacijama.

Ono ništa manje bitno je što i sudjelovanjem u ovakvim projektima mlade možemo motivirati da ostanu u Hrvatskoj. Sudjelovanje u ovakvim projektima za studente je iznimno korisno, omogućuje im odmak od uobičajene rutine predavanja i ispita.

Ovo mladima daje mogućnost da se oprobaju u nešto drugačijim situacijama i dobiju povratnu informaciju od ljudi koji već jesu u stvarnom poslovnom svijetu”, rekao je član Uprave AZ Mirovinskih fondova Slaven Bošnjak.

U kategoriji Inovativna Hrvatska zasjala je Ana Lerotić. Njene hibridne tačke dokaz su toga da i ekonomisti mogu razmišljati u smjeru STEM-a te da postavljanje granice nije opcija.

“S obzirom na to da znamo kako u Hrvatskoj, upravo na tragu mog projekta, postoji jedan od najvećih proizvođača hibridnih vozila koji je upravo i počeo u Hrvatskoj, smatram da budućnosti ovdje sigurno ima. Potreban je dobar sustav i poticaj društva kako bi se ta ideja mogla i ostvariti”, objašnjava Ana Lerotić, studentica treće godine Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Filip Jukić, jedan od članova pobjedničkog tima kategorije Financijaš/M. Habljak/PIXSELL

Granice mladima ne žele postavljati ni organizatori Poslovnog dnevnik i Večernji list, već dapače otvoriti im vrata gdje će se njihovi potencijali bezgranično vrednovati. Međutim, poruka je da ta vrata ne moraju voditi u inozemstvo, već hrvatsko tržište gdje mogu stvarati nove vrijednosti.

Nadalje, kategorija Izvorno hrvatsko pokazala je da su mladi jako dobro znaju što je aktualno, a upravo razmišljanje u tom smjeru može biti i dobar input poduzetničkog uspjeha. To dokazuje i pobjednica Maja Krištafor. Njen proizvod Sve će biti dobro ponudio je dodanu vrijednost u destigmatizaciji mentalnog zdravlja.

“Posebno mi je drago da ću u to uključiti i domaće poduzetnike, primjerice drvena celuloza za ambalažu naše kutije proizvodila bi se u Fužinama, sjeme je od lokalnih OPG-ova, a cijela proizvodnja bi bila u Tvornica olovaka Zagreb. Osim domaćeg tržišta, vjerujem da je s ovim projektom moguć izlazak i na strana tržišta”, poručila je Krištafor.

Prvi korak je najteži, no uz Hrvatska pamet Hrvatskoj i podršku organizatora i taj prvi korak je zabavan i omeđen povratnom informacijom koja mladim ljudima prečesto zlata vrijedi.