Najveće ulaganje u splitsku luku, nove vezove i infrastrukturu kojim bi se Split uvrstio na kartu kruzerskog turizma, započelo je proteklih tjedana, no jučer je za realizaciju projekta Vlada odobrila značajno povećanje kredita kojim će Lučka uprava Split realizirati ovaj investicijski poduhvat.

Još u prosincu 2012., naime, Lučka uprava i Europska banka za obnovu i razvoj sklopile su ugovor o zajmu uz jamstvo države na iznos od 18,8 milijuna eura. No, ispostavilo se nakon provedenog javnog nadmetanja za izvođača radova da je za finanicranje projekta potreban veći iznos, i to čak za 30 posto. Vlada i EBRD nisu tražili ponavljanje natječaja, nego su prihvatili da je potrebno dodatno zaduženje, te su dali su odobrenje da se ugovor na 18,8 milijuna eura poveća za dodatnih 5,6 milijuna eura kredita Lučkoj upravi Split. Obrazlažući ovaj prijedlog na sjednici Vlade ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako je to potrebno jer je u postupku nabave premašen ugovoreni iznos kredita u koji je bio uključen i prostor za 10 posto nepredviđenih izdataka. Kao razlog odstupanju, Hajdaš Dončić naveo je i nove sigurnosne standarde.

Riječ je, naime, o Eurocode pravilima o gradnji koja nameću nove zahtjeve za osiguranje stabilnosti građevina i otpornost na potrese, a koja su stupila na snagu ulaskom Hrvatske u EU. Predsjednik Uprave Lučke uprave Split Milan Blaževski uvjerava da nema ništa sporno u ovom slučaju. Pojašnjava da je cjelokupan dosadašnji postupak u projektu obnove infrastrukture splitske luke obavljen prema procedurama i strogim kriterijima nabave EBRD-a. Sve je bilo transparentno i pod nadzorom EBRD-a, a na natječaj koji je bio međunarodni za izvođača je odabran domaći konzorcij koji čine splitski Pomgrad Inženjering i zagrebački Viadukt, dok je za nadzor izvedbe odabrana talijanska tvrtka Technical. Inače, u postupku nabave koji je proveden u siječnju ove godine prijavljeno je u fazi pretkvalifikacije bilo troje zainteresiranih za ovaj posao, ali je ponudu dao samo domaći konzorcij, s ponudom većom od postavljenog iznosa.Ipak, u činjenici da je došlo do značajnog odstupanja u odnosu na početnu procjenu vrijednosti projekta, Blaževski ne vidi problem.

"Kad je projekt pripreman, 2011., smatralo se da je to dovoljno. U međuvremenu je utvrđeno da su za radove potrebna dodatna sredstva i da bez njih nije moguće provesti projekt", kaže čelnik Lučke uprave Split. Osim loše procjenjene vrijednosti radova, usvojenim dokumentima o odobrenju povećanja kreditnog zaduženja i pratećeg jamstva države otkriva se i zanimljiv podatak kako će se financiranje splitskog projekta uvelike osloniti na državni proračun. Uz već planirana sredstva za troškove PDV-a u razdoblju od 2013. do 2015., osigurat će se tako još 6 milijuna kuna za troškove PDV-a, a osim toga u narednom desetljeću, kako stoji u odluci Vlade, u razdoblju od 2017. do 2027. financirat će se i otplata 70 posto glavnice anuiteta ukupnog zaduženja od 24,4 milijuna eura.

Planirano je, prema dostupnim informacijama, uvrštenje ovog projekta za financiranje iz EU fondova, kako bi se na taj način osiguralo refinanciranje EBRD-ovog kredita i time olakšalo teret državi u financiranju projekta. Sam projekt, kako potvrđuje Blaževski, i prije formalnog zaključenja nove financijske konstrukcije, već je u postupku realizacije. Startali su najvažniji radovi na vanjskom dijelu lukobrana, a plan je da se prva faza projekta u kojoj bi luka dobila jedan vez i centralnu rampu, okončaju kroz 18 mjeseci. U cijelosti bi, pak, splitska luka trebala zasjati kroz 24. mjeseca, točnije u lipnju 2016., kada će imati izgrađena oba veza na vanjskom dijelu lukobrana za prihvat brodova i do 320 metara, s dvije rampe od 28 metara za ukrcaj i iskrcaj vozila i putnika, te ostalu lučku infrastrukturu.