Godine 1900. jedan je poljoprivrednik mogao hraniti četiri osobe, dok je u 2012. jedan je poljoprivrednik već hranio 129 ljudi. Kako proizvesti dovoljno hrane globalno je pitanje koje se tiče svih i upravo zato svake godine 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane.

Zbog faktora poput urbanizacije, erozije tla, širenja pustinja i klimatskih promjena, broj obradivih površina se smanjuje, a svjetska populacija i dalje nastavlja rasti. Do 2050. očekuje se da će dosegnuti rast od dodatne tri milijarde ljudi. Istodobno, očekuje se da će se obradiva površina po glavi stanovnika smanjiti za oko 17%, što znači da ćemo na manje zemlje nego što imamo sada, morati proizvoditi još više hrane.

Proizvodnja hrane morat će se povećati za 60% ako do 2050. želimo prehraniti planet, procjenjuju stručnjaci. U isto vrijeme, na Svjetski dan hrane aktualiziraju se i pitanja neravnomjerne raspodjele hrane u svijetu, kao i potreba za podizanjem svijesti o bacanju hrane. Čak trećina ukupno proizvedene svjetske hrane, dovoljne da prehrani 3 milijarde ljudi godišnje, baca se u procesu proizvodnje ili jednostavno završi u kanti za smeće.

Izvjestiteljica Europskog parlamenta za bacanje i sigurnost hrane Biljana Borzan upozorava kako se prema službenim procjenama, u Hrvatskoj dnevno baci više od tisuću tona hrane ili više od 400 tisuća tona godišnje. “U isto vrijeme, police socijalnih samoposluga su prazne, a prema službenim statistikama, 20 posto populacije je u riziku od siromaštva. Čak četvrtina građana si ne može priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan”, kaže Borzan.

Ako ministar Tolušić, nastavlja, traži bitke vrijedne vođenja, ova mu je ispod nosa budući da je njegovo ministarstvo odgovorno za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane. “Prošlo je dvije godine od ukidanja PDV-a na donacije i donošenja pravilnika, no značajnog pomaka nema”, upozorila je Borzan. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kaže kako će proizvodnja dostatnih količina hrane te sigurnost hrane u budućnosti biti najveći izazovi na nacionalnoj, ali i globalnoj razini. Unatoč nepovoljnim faktorima, postoje načini kako proizvoditi više hrane uz istovremenu zaštitu prirodnih resursa. Ono što je ključno za zatvaranje jaza između potražnje hrane i razine proizvodnje upravo su inovativna i integrirana rješenja u području poljoprivrede, ističu u kompaniji Bayer. Kažu kako će mali poljoprivrednici osobito činiti veliku ulogu u prehrani svijeta s obzirom na to da 50% ukupne proizvodnje hrane u svijetu čine mali poljoprivrednici. Kako bi se i oni mogli razvijati, Bayer je, primjerice, razvio individualiziran pristup svakom poljoprivredniku kroz program Forward Farminga, a uz pomoć digitalizacije, mali poljoprivrednici neće morati ulagati ni u skupu mašineriju da bi primjenili zaštitu usjeva, što će im omogućiti da ulažu manje, ali proizvode više i održivije, ističu.