Zbog visokih temperatura koje su uzrokovale kvarenje, u Dalmatinskoj zagori tijekom prosinca pršuti su se masovno bacali. Prva bura konačno je stvorila odgovarajuće uvjete za proizvodnju ove omiljene delicije bez koje je teško zamisliti bilo koju feštu, piše Dnevnik.hr

U pogonima gdje sazrijeva nositelj titule najboljeg hrvatskog pršuta iznenađenja ne smije biti.

“Imam sve uvjete, ako nema bure, da će pršut morati uspjeti”, objašnjava Vjekosav Žužić s Krka.

No bure nema ni u visokim predjelima Kamešnice. “Nikako je nema za ovo vrijeme. A u nas bura, ona je rođena u našem mjestu, ona se tu rodila i ostat će tu uvijek”, govori Jozo.

“Borimo se bez bure. Imamo ventilatore, komore i tako tu se to stavlja”, kaže Marijo Paulić.

Toplo vrijeme

Hoće li toplo vrijeme uništiti kulene? Evo kako se proizvođači mesa nose s ovim problemom

Topao prosinac doveo je do bacanja dijela mesa pripremljenog za sušenje. Soljenje pršuta obavlja se na temperaturama od dva do osam stupnjeva, u suprotnom dolazi do kvarenja. Umjesto u prosincu, takve temperature u zaleđe Dalmacije stigle su tek s prvom ovosezonskom burom. Pa tradicionalne pušnice sve više proizvođača mijenja pogonima s kontroliranim uvjetima koje sufinancira EU.

“Svi mi radimo više-manje na tradicionalan način. Samo što smo malo tehnički opremljeniji. S tim tehničkim mogućnostima smanjili smo te rizike koji nastaju. Može biti malo više masnoće na njemu ili manje, što se tiče okusa i mirisa nema tu odstupanja”, zaključio je Mijo Žižić iz mjesta Brštanovo.

A odstupanja nema ni u interesu za pršutom. Na godinu proizvedemo tek polovicu od milijuna potrošenih komada.