Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) i Sektor za graditeljstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) snažno podržavaju Vladinu najavu poticanja energetske obnove javnih zgrada. Iz Udruge poručuju da bi željeli Vladi prenijeti znanja i iskustva svojih stručnjaka. Stoga su zatražili sastanak s ministrom graditeljstva Ivanom Vrdoljakom, kaže nam Dorijan Rajković, predsjednik te udruge koja okuplja 13 tvrtki sa 1,6 milijardi kuna godišnjega prometa i 4000 (ne)izravno zaposlenih.

Posrijedi su Baumit, Bifix, Chromos boje i lakovi, Ejot spojna tehnika, I.T.V., Kelteks, Knauf Insulation, Lasselsberger-Knauf, Okipor, Plastform, Rockwool Adriatic, Röfix i Samoborka. Potvrda da je Vlada s tim mjerama na pravom putu, kaže Rajković, nedavno je usvojena Direktiva o energetskoj učinkovitosti u Europskom parlamentu, koja pruža mogućnost otvaranja dva milijuna novih zelenih radnih mjesta u Europi i smanjenja troškova energije za više od 200 milijardi eura godišnje. Važnu ulogu, ističe Rajković, ima i zakonska regulativa, pa od 2020. sve nove zgrade u EU moraju imati potrošnju energije blizu nuli (tzv. nearly zero energy buildings). “Takvim mjerama pokrenut će se građevinski sektor, koji je zamašnjak gospodarskih aktivnosti. Brojne europske zemlje to već godinama rade i ostvarile su značajne gospodarske rezultate. Europska iskustva pokazuju da jedan euro koji vlada uloži u energetsku obnovu ne predstavlja trošak već odličnu investiciju jer prve godine donosi više od tri eura ušteda, i to kroz dodatne porezne prihode i smanjenje troškova naknada za nezaposlene”, objašnjava Rajković napominjući kako o projektu znaju tek načelno iz medija te da su tvrtke nestrpljive doznati kako je on zamišljen.

Direktor Sektora graditeljstva HGK Rudolf Rom, pak, podsjeća na to da su odavno predlagali da se energetska učinkovitost iskoristi kao izlaz iz krize. “Građevinari su spremni, no zanima ih financiranje. Tvrtke nemaju snage čekati na dugu naplatu”, kaže Rom odbacujući kao tvrtkama nezanimljv tzv. ESCO koncept, po kojem izvođači investiraju u posao, te vlasnik objekta ima iste troškove, a izvođač-investitor namiruje se iz uštede. Rom dodaje da računaju na razgovor s Vladom kako bi se našli modaliteti i za rješenje energetske učinkovitosti starih privatnih stambenih objekata. Ističe to i Rajković, navodeći da je najviše stambenih zgrada u nas sagrađeno u vremenu kad je pojam energetske učinkovitosti bio nepoznat, pa se nije vodila briga o racionalnoj potrošnji energije: “Prosječna zgrada u RH troši oko 250 kWh/m2 godišnje. Obnovom fasade višekatnice i zamjenom prozora može se uštedjeti 60-ak posto energije. Početna investicija vraćala bi se kroz manje račune za plin i struju, što je važno zato što mediji iznose da će cijena plina narasti 30-ak posto, što će dodatno opteretiti kućne budžete”.