Drava probila led u osnivanju proizvođačkih organizacija, bio je jedan od naslova prvog radnog dana 2014. u Poslovnom dnevniku nakon što je u Molvama na isteku 2013. godine 119 proizvođača mlijeka održalo osnivačku skupštinu prve proizvođačke organizacije u hrvatskom agraru.

Za registraciju druge proizvođačke organizacije trebalo je čekati punu kalendarsku godinu. Naime, tek 22. prosinca 2014. Ministarstvo poljoprivrede izdalo je rješenje kojim je Poljoprivrednoj zadruzi "Zagrebački voćnjaci" iz Rakitovca, gdje se udružilo više od 20 voćara, priznat status proizvođačke organizacije za voće i povrće. Brojka od dvije proizvođačke organizacije podatak je koji hrvatskom agraru i ne služi za pohvalu. Primjerice, Mađarska ih je nakon što je ušla u članstvo Europske unije imala više od 100 zato što je njihovo osnivanje pokrenula nekoliko godina prije pristupanja Uniji. "Neiskustvo državne administracije i njihov preveliki oprez kumovali su ovakvom usporavanju procesa očitovanom kroz samo dvije proizvođačke organizacije", smatra pročelnik u Zagrebačkoj županiji Josip Kraljičković.

U strahu da EK možda ne prizna registraciju koju najprije daje Ministarstvo poljoprivrede i time poništi isplatu očekivane potpore, administracija se, kaže, začahurila umjesto da servisira i potiče poljoprivrednike na osnivanje proizvođačkih organizacija. Krivnju dijelom snose, dodaje, i sami proizvođači, teško se odlučuju za zajedničko trženje uroda preko zadruga i sličnih asocijacija, što je primarni uvjet za priznavanje proizvođačkih organizacija i dobivanje visokih potpora. Voćari godinu dana moraju tržiti do 85% svoje proizvodnje, treba ih biti najmanje pet s ukupnim godišnjim prometom od pet milijuna kuna. Najčešći pravni oblik proizvođačkih organizacija u EU upravo su poljoprivredne zadruge.

Hrvatska ima više od 1100 zadruga, no one mahom postoje radi zajedničke nabave repromaterijala, a ne prodaje vlastitih proizvoda. Unija je temelj proizvođačkim organizacijama postavila reformom iz 1996., i to najprije baš za sektor voća i povrća. Udružiti poljoprivrednike radi okrupnjavanja njihove ponude i jačanja tržišne pozicije bio je ključni motiv Europske komisije, koja je u svim programskim razdobljima, pa tako i za 2014.-2020., redovito rezervirala izdašnu omotnicu posebnih potpora, i to kroz Operativni fond i Fond za ruralni razvoj. Tako je za plaće osoblja i ostale režije moguće dobiti do 500 tisuća eura tijekom prvih pet godina uhodavanja proizvođačke organizacije. Po aktualnom modelu proizvođačke organizacije mogu se osnovati ne samo pojedinačno za neki sektor nego je dopušteno i 'integriranje', pa u jednoj svoje kapacitete mogu udružiti ratari, proizvođači stoke i mlijeka, sirari te proizvođači stočne hrane, a nepovratne potpore mogu dosegnuti i do 90% troškova.