Ministar Tihomir Jakovina pere ruke od novog Pravilnika o dodacima prehrani. Prema priopćenju ministarstva poljoporivede koje je u utorak osvanulo na njihovoj internet stranici ministar još nije dao suglasnost za podzakonski akt koji je steviu i batat svrstao kraj bunike i još stotinjak otrovnica. Ipak, istaknuli su, da je to obveza je prilagodbe naspram EU. Pojašnjenja treba tražiti, tvrde u kabinetu Jakovine, kod ministra Rajka Ostojića budući da je Ministarstvo zdravlja autor pravilnika. Na toj pak adresi krivnju prebacuju na novinare, objavili su – pogrešnu informaciju.

Negativna lista
Pravilnik, navode, doista sadrži jednu novost: "negativnu listu", no to nikako ne znači, nastavljaju, da se zabranjuje korištenje batata ili uzgoj stevie." Jesu li se batat i stevia našli na listi uz brojne otrovnice iz neznanja i nesposobnosti administracije ili možda radi međusobnog podmetanja dvaju ministarstava? Javnosti je naravno (opet) ostalo nepoznato što je dovelo do nesmotrenosti koja će osim uzdrmanog nepovjerenja potrošača imati i znatne negativne posljedice u gospodarstvu. Ksenija Plantak, vlasnica poljoprivrednog gospodarstva Višnjica koje je 2006. pokrenuta prva komercijalna proizvodnja batata razmišlja hoće li podići tužbu zbog štete koju će imati. "Prodaja je stala, naši stalni kupci zovu i pitaju zašto smo ih trovali," iznosi Plantak i ne skriva srdžbu. Dugo su, navodi, pripremali projekt koji je upravo u završnici, ušteđevinom i sredstvima IPARD-a na proizvodnji batata planirali su zaposliti 50 osoba. Izvoze ga u nekoliko zemalja EU i sve je traženija povrtnica, stoga su se, dodaje, odlučili na novu veliku investiciju.

Tko igra prljavo
Namjeravali su, otkriva, izrasti u Europski centar za ekološki uzgoj batata, od proizvodnje na vlastitom gospodarstvu preko kooperacije do prerade. U okolici Slatine, gdje danas prevladava uzgoj duhana čija je budućnost dvojbena, batat izvrsno uspijeva i mogao bi jamčiti održivi razvoj. Sada dvoji kako će se ova zbrka rasplesti. Rado bi, ističe, htjela znati tko je i zašto ovu povrtnicu budućnosti izjednačio s bunikom dok ju je Američka agencija za hranu i lijekove stavila među top deset proizvoda. Ni Anti Juriću koji već pet godina uzgaja rasadnice stevie nije jasno tko i zašto "igra prljavo". Prošle godine proizveo je 100 tisuća presadnica i 500 kilograma zelenog praha vrhunske kakvoće. Njegova proizvodnja, koju dijelom i izvozi, pokrivena je, kaže, certifikatima Zavoda za javno zdravstvo. Stevia je, po ocjeni Jurića, izniman potencijal za mala obiteljska gospodarstva koja su dominantna skupina u strukturi poljoprivrednih proizvođača. "Grmolika rasadnica traje pet godina, puni prinos daje od druge godine, no najvažnije je da nije zahtjevna biljka, gotovo da je u rangu korova", kaže Jurić i dodaje kako već na površini od tisuću četvornih metara donosi solidan džeparac. Sadnja na malim površinama uz ručni rad, pojašnjava, jamči visoku kakvoću stevie što se odražava i na cijenu. 

Može kao zaslađivač
Profesor zagrebačke Agronomije Bruno Novak, otac projekta uzgoja batata i stevie u Hrvatskoj, smatra da je njihovo svrstavanje na listu među biljke otrovnice "neoprostiv bezobrazluk nesposobne državne birokracije." Utrošeno je, prisjeća se, mnogo truda da bi neki "pametnjaković sve to kao spužvom obrisao." Stevia je, podsjeća, na popis dozvoljenih biljnih vrsta za uzgoj u Hrvatskoj uvrštena još 1920. kada mnogi u svijetu nisu ni znali za nju. Stupanjem na snagu najavljenog ograničenja uporabe stevie samo na bijelu formu zaslađivača što je industrijski ektrakt, upozorava, bit će ugrožena mnoga gospodarstva i njihova ulaganja. Hrvatska zbog skupih investicija nema laboratorij za ekstrahiranje steviol glikozida i dobivanje dozvoljene 'bijele stevie' pa novi pravilnik pogoduje uvoznicima, opominje Novak. I za batat ima samo komplimente, čiji se sušeni oblik hoće zabraniti, a kojeg proizvođač dječje hrane Hipp koristi u svojim proizvodima.