Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača u 2018. porastao je gotovo 9% u usporedbi s 2017, što znači 351 proizvođača više.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se ekološkom poljoprivredom lani bavilo 4374 proizvođača, što je i dalje izuzetno mali broj budući da je u Hrvatskoj registrirano čak oko 160.000 OPG-ova.Istodobno se preradom eko proizvoda prošle godine bavilo 368 prerađivača odnosno 3,1 posto više nego godinu ranije.

Varljive površine?
Iako raste broj površina koje su pod eko uzgojem, kao i broj grla koja se uzgajaju na ekološki način, osim malog broj proizvođača, podaci pokazuju kako se radi o relativno malim proizvedenim količinama, posebice kada je riječ o mesu ili povrću.  Posebno zabrinjava da se broj hektara koji se vode kao eko pašnjaci gotovo izjednačio s brojem hektara na kojima se odvija eko proizvodnja. Inače, broj eko proizvođača u 10 se godina povećao 10 puta, a površine pod ekološkom proizvodnjom 13, no i dalje postoji realan problem da su ogromne površine pod travnjacima i pašnjacima ulaze u ove brojke, pri čemu su proizvedene količine i dalje niske. 

Ništa bez udruživanja
Stručnjaci ističu da bez snažnijeg udruživanja proizvođača, stvaranja distribucijskih kanala i, u suradnji s turističkim kapacitetima, kratkih lanaca nabave, porast površina ne prati jednak porast proizvodnje te je i dalje prisutan veliki deficit domaćih ekoproizvoda. Ovisno o trendovima proizvodi se, primjerice, previše aronije, a ekološka je proizvodnja povrća na razini statističke pogreške.

Podaci pokazuju da korištena poljoprivredna površina u ekološkoj poljoprivredi ne bilježi značajnu promjenu u usporedbi s 2017. Najveći porast površine, od 14%, u usporedbi s 2017. bilježe oranice i vrtovi. To je povećanje od 6 198 hektara. Površine pod trajnim travnjacima su u blagom padu pa ih je bilo 39.575 hektara. Trajni nasadi porasli su za 12,9 posto na 13.310 hektara. Kada se pogledaju podaci o proizvodnji, vidljivo je da se najviše proizvodi ekološke pšenice i pira, i to u količini od 21.579 tona što je rast od gotovo 24 posto.

Značajne su i količine eko soje koje se proizvode. Prošle godine je proizvodnja iznosila 21.707 tona.  Proizvodnja svježeg povrća i jagoda bilježi rast od gotovo 51 posto u usporedbi s 2017.

To je povećanje od gotovo 724 tone. Podaci pokazuju kako je povećana i proizvodnja grožđa i to za 1.616 tona. Kod svinja se bilježi povećanje broja ekološki uzgojenih grla od gotovo 29 posto. To je povećanje od 419 grla u odnosu na prošlu godinu. Porastao je i broj ostalih važnijih ekoloških grla stoke, i to goveda, ovaca, koza i kopitara.  Ekološki proizvedena konzumna jaja bilježe smanjenje od gotovo 12% u usporedbi s prošlom godinom. To je smanjenje od 23.000 komada u odnosu na prošlu godinu. Porasla je proizvodnja govedine, teletine, svinjetine, ovčetine i kozetine. 

Zabrinuta struka
Stručnjaci iz sektora poljoprivrede tvrde kako se ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj sporo razvija. Procjenjuju da se na našem tržištu ekoloških proizvoda godišnje "obrne" oko 100 milijuna eura. S druge strane, promet ekološkim prehrambenim proizvodima u EU na godišnjoj razini raste po stopi od 12%, a vrijednost maloprodaje procjenjuje se na više od 30 milijardi eura. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost