U bitku za proglašenje pčele ugroženom vrstom kreću hrvatski pčelari, s kolegama iz susjednih zemalja. Žele zaštititi vrijedne radilice, ali i sebe kao proizvođače jer će to povući i veća izdvajanja države za opstojnost pčela.

Prvi su tom paktu pristupili Mađari, a uskoro će i Slovenci. Potpisana je nedavno deklaracija o suradnji između Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) i Mađarske državne udruge pčelara. "Da bi pčela opstala, potrebno je sve više energije i novca pa su pčelari pred zidom. Moraju puno ulagati, a suočeni su s velikim problemima na tržištu meda.

Pčelinji fond se smanjuje i to utječe na oprašivanje i odražava se na agrokulture", kaže Željko Vrbos, čelnik Hrvatskog pčelarskog saveza. Potpisat će se sporazum o suradnji sa svim zemljama u okruženju.

"Cilj nam je i da se kroz europarlamentarce pokuša u EU parlamentu do proračunske 2021. izboriti stavka za zaštitu pčele", objašnjava Vrbos. HPS sa susjedima će se boriti protiv patvorina meda, u povlačenju EU novca i u plasmanu meda. Vrbos upozorava da je Hrvatska izložena žestokom uvozu.

"Ukupno 1589 tona meda uvezeno je lani, a u prva tri mjeseca ove godine 618 tona. Najviše je kineskog, čija je cijena 10-14 kuna po kilogramu, a prodaje se po 50", upozorava Vrbos i zaključuje: u prosjeku Hrvatska proizvede 7500 tona, a potroši ga se do 4500 t i 2500 t ostaje za izvoz.

No, med se ne izvozi, nego ga zbog zaliha i uvoza pčelari moraju prodavati po niskoj cijeni iako je puno kvalitetniji.