Zbog spornog načina prodaje državnih tvrtki pod posebnim uvjetima za samo jednu kunu može doći do poništenja takvih privatizacija u sudskim procesima pokrenutim protiv države. Hrvatskom fondu za privatizaciju koji je neke tvrtke prodao za jednu kunu prijete moguće sudske tužbe, tvrdi zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko i objašnjava da prodaja za jednu kunu nema zakonsko uporište u Zakonu o obveznim odnosima (ZOO) nego je riječ o fiktivnom pravnom poslu zbog fiktivne kupnje koju čine buduće obveze kupca kao što su zadržavanje radnika ili dokapitalizacija.

Upozorava da ZOO jasno regulira posljedice fiktivnih pravnih poslova i smatra da je pitanje dana kad će netko pokrenuti postupak poništenja takvog ugovora i same transakcije. Iako se profesor Pravnog fakulteta u Splitu Hrvoje Kačer ne slaže s ocjenom da je riječ o fiktivnom pravnom poslu, ipak je uvjeren da postoje veliki izgledi da sud poništi takav način privatizacije. “Zakon o obveznim odnosima nameće ‘jednakost davanja’ što znači jednakost onog što prima kupac s onim što prima prodavatelj. On prima kunu i prenosi kupcu u vlasništvo pravnu osobu. No sporno je izvršava li kupac svoju obvezu time što će izvršiti plaćanje vjerovnicima pravne osobe, i uložiti u tu pravnu osobu novac. Nijedan od ta tri slučaja nije kako to zakon predviđa protučinidba prema prodavatelju, pa čak ni uime prodavatelja”, objašnjava Ljubenko, dodajući da u tim slučajevima kupac izvršava obveze u korist pravne osobe koju je stekao, a ne prodavateljevu. Odvjetnik Boris Porobija smatra da se kod kupnje za jednu kunu ne može raditi o ništavom ugovoru, a ni o fiktivnom pravnom poslu koji je definiran kao pravni posao koji su stranke prividno sklopile da bi prikrile drugi. “S obzirom na okolnosti u kojima se te tvrtke prodaju, a najčešće je njihova vrijednost nula kuna, teško je zamisliti da bi se ugovor samo zbog toga mogao poništiti”, kaže Porobija. I Europska komisija počela je tražiti da se cijena drukčije iskaže. Kačer tvrdi da EK zbog interesa vjerovnika traži da država u cijenu uključi i sve obveze novog vlasnika. HFP je stoga počeo prodavati tvrtke za kunu uz navođenje obveza, no svaki put je to propalo. Na takav način Vlada ipak planira privatizirati neka brodogradilišta. Makar kod njih neće biti ugovorena tzv. socijalna klauzula, Vlada računa s tim da će kupci preuzeti dio obveza prema vjerovnicima, no ne kani ih izraziti kroz cijenu.